FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Beograd: Odana počast ubijenome srbijanskom premijeru Đinđiću

Autor: ssai
BEOGRAD, 12. ožujka 2012. (Hina) - U povodu devete godišnjice ubojstva prvoga srbijanskoga demokratskog premijera Zorana Đinđića, u ponedjeljak su mu u Aleji velikana na beogradskome Novom groblju odali počast čelnici Demokratske stranke sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem i Đinđićevom udovicom Ružicom Đinđić na čelu, uz koje su bili majka ubijenog premijera, negdašnji članovi njegove vlade te nekoliko stotina građana i članova stranke.

Predsjednik srbijanske vlade Mirko Cvetković i članovi vlade položili su cvijeće ispred spomen-obilježja u dvorištu vladine zgrade, na mjestu na kojem je Đinđić ubijen, a počast su mu na tome mjestu odali i članovi tadašnje vlade na čelu sa Zoranom Živkovićem, koji ju je vodio nakon Đinđićeva ubojstva.

Majka ubijenoga srbijanskog premijera Mila Đinđić također je, kako izvješćuje srbijanska agencija Beta, cvijeće položila u Pančevu na spomen-ploči postavljenoj u njegovu čast u središtu grada. Bila je i na otkrivanju ploče na trgu koji od danas nosi Đinđićevo ime, a tom je prilikom izjavila kako se nada da će biti otkrivena politička pozadina njegova ubojstva.

"Šetnja za Zorana", koja se svake godine održava na dan kad je ubijen, održana je u subotu. Tom je prilikom oko 20.000 ljudi s predsjednikom Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomirom Jovanovićem prošlo središtem Beograda, a izaslanstva su položila cvijeće u dvorištu zgrade srbijanske vlade i na grob ubijenog premijera.

Đinđić je ubijen u dvorištu zgrade srbijanske vlade 12. ožujka 2003., a na njegovu je pogrebu bilo više od 70 stranih državnih izaslanstava i nekoliko stotina tisuća građana. Bio je prvi srbijanski premijer nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za njegova mandata počeo je proces demokratizacije srbijanskoga društva te korjenite gospodarske i socijalne reforme.

Đinđićeva vlada zauzela se za suradnju s Haaškim sudom i u to je vrijeme uhićeno nekoliko haaških optuženika, među kojima i bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević, koji je Haagu izručen 28. lipnja 2001.

Đinđić je bio jedan od osnivača Demokratske stranke (DS) u kojoj je bio predsjednik izvršnog odbora, a od siječnja 1994. do ubojstva i predsjednik stranke. Također je bio jedan od veterana srbijanske oporbe i jedan od najistaknutijih vođa srbijanske demokratske oporbe, koja je porazila Miloševićev režim na izborima u rujnu 2000.

U svibnju 2007. bivši zapovjednik negdašnje jedinice za specijalne operacije srbijanskoga MUP-a Milorad Ulemek osuđen je na 40 godina zatvora zbog organizacije ubojstva premijera Đinđića, a kao izravan počinitelj ubojstva na 40 godina zatvora osuđen je i bivši zamjenik zapovjednika te postrojbe Zvezdan Jovanović. Presude Ulemeku i Jovanoviću potvrdio je 29. prosinca 2008. srbijanski Vrhovni sud u drugostupanjskom postupku, a zatim i 24. studenoga 2009. u trećestupanjskom postupku predviđenom u slučaju osude na najviše zatvorske kazne.

(Hina) xdas ybr

An unhandled error has occurred. Reload 🗙