Ravnatelj Histriona Zlatko Vitez rekao je kako je Međimorec veliki kazališni čovjek koji je u sezoni 1970./71. režirao predstavu Zrinijada, a 1971. na Dubrovačkim ljetnim igrama potvrdio se predstavom „Svrha od slobode“.
Teatrologinja Sanja Nikčević je ocijenila kako su Međimorčeve drame suvremene, a radnja im se događa od 1991. do danas. „Mogu se razvrstati u dvije linije, rekla je dodavši kako je jedna ona o Domovinskom ratu, a druga je osobna kronika života Svena Laste.
Napomenula je kako je drama „Vukovarski nokturno“ priča o Domovinskom ratu u devet scena s puno likova te dodala kako je riječ o kronici koja vremenski ide od napada na Hrvatsku do predaje jednoga njezina paradigmatskog stanovnika.
No da je drama završila na kraju ratne priče, bila bi, kako je rekla, herojska epopeja, no dodala je, prešavši u sferu poratne politike i pobune postala je nokturno, zapravo tužni, uzaludni pjev neostvarene želje.
Smatra kako su tekstovi tragičnih sukoba vrlo oštri dramski sukobi koji se događaju u kratkom vremenu i između maloga broja likova. „Kronike su pune realnih toponima, likova i datuma“, rekla je dodavši kako se u drugim tekstovima više ne pojavljuju stvarni likovi iako ih je lako prepoznati u realnim likovima.
O Međimorčevim dramama govorio je i nakladnik Stjepan Šešelj, a dijelove dramskih tekstova interpretirali su glumci Minja Majurec, Damir Lončar i Dragan Despot.
Nakon predstavljanja knjige u Histrionskom domu je izvedena Međimurčeva drama Hrvatska antigona.
U knjizi „Tužni hrvatski san“ (432 str.) objavljene su dramske kronike: Zastave, barjaci, stjegovi; Vukovarski nokturno i Svenova posljednja vrpca. U ciklusu tragičnih sukoba objavljeni su: Rasap obitelji Horvat, kako je jastreb postao Filoktet i Hrvatska Antigona.
Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo.
Književnik Miroslav Međimorec je rođen 1942. u Zagrebu. Kazališni je redatelj, a bio je hrvatski ratnik i diplomat. Autor je više knjiga među kojima i knjige „Piše Sunja Vukovaru“.