Okrugli stol organizirali su Savez samostalnih sindikata i Sindikat metalaca Hrvatske, a sudjelovali su predstavnici brodogradilišta, sindikata, lokalne i područne uprave, metalne industrije, obrazovnih ustanova, gospodarske komore i drugi.
U zaključcima se ističe da stečaj nije prihvatljiv jer da bi značio likvidaciju brodogradilišta te da se od privatizacije očekuje da omogući preustroj u kojemu bi se brodogradilišta ekonomski konsolidirala.
Član Uprave 3. maja Predrag Božanić rekao je da to brodogradilište sada ima 2500 radnika, da surađuje s 50 kooperantskih tvrtaka te da ostvaruje 17 posto županijskog i 27 posto gradskog izvoza.
Cilj 3. maja je razviti i druge tipove složenih brodova kao što su brodovi za hladne terete ili za opskrbu naftnih platforma te ući i na tržište vjetrolektrana, rekao je Božanić.
Napomenuo je da 3. maj ima posla do ljeta ove godine, a da je zadnja ugovorena isporuka predviđena za ožujak 2013.
Riječki gradonačelnik Vojko Obnersnel ocijenio je da Vlada u prošlih osam godina nije poduzimala potrebno te da je u trenutku kad su pregovori s EU o brodogradnji došli kraju nastala panika koju je dodatno pogoršala kriza u svim sektorima.
Obersnel je naveo da u brodogradnji radi više od 13 posto zaposlenih u županiji te da nema ni jedne djelatnosti koja bi mogla nadomjestiti prestanak rada brodogradilišta.
Izrazio je nadu da će pregovori s potencijalnim novim vlasnikom uspjeti te dodao da vjeruje da će se, ako i ne uspiju, naći mogućnosti da brodogradilišta nastave s radom.
Predsjednik SMH Ivo Marjanović istaknuo je da ugovor o preuzimanju dionica s novim vlasnikom mora biti jasan i s rokovima, tj. takav da se brodogradilišta, ako se ne ispuni jedan uvjet, moraju vratiti državi, koja će nastaviti programe preustroja.
Marjanović smatra da je stečaj u hrvatskoj brodogradnji nemoguć, posebice zbog problema pomorskog dobra.
Naglasio je da se ni danas ne zna što je dogovoreno u progovorima s EU, jer da je po nekim informacijama moguć izbor jedino između privatizacije i stečaja, a prema drugima da se brodogradilišta i sama mogu preustrojiti.
Govoreći o radnicima, kooperantima, obiteljima i drugima koji žive od brodogradnje, Marjanović je procijenio da u Hrvatskoj od brodogradnje živi ukupno oko 100.000 ljudi.
(Hina) xhsup yds