Protiv Hrastova postupak se vodi već 21 godinu, a u siječnju mu je počelo šesto suđenje. Ovaj put svjedočenje trojice neprijateljskih vojnika zatražila je obrana iako su Svetozar Šarac, Duško Mrkić i Branko Mađarac prije bili svjedoci tužiteljstva.
Hrastovljev branitelj Igor Meznarić rekao je, naime, kako su uvjereni da njihova svjedočenja podupiru obranu.
"Ne mogu vam to argumentirati detaljima jer bi nam bilo kontraproduktivno, ali zadatak je suda da utvrdi potpuno činjenično stanje, da dobije punu sliku zbivanja toga dana u rujnu 1991. na Koranskome mostu", izjavio je za Hinu Meznarić.
"Hrastov se od prvog dana brani istinom jer zna da ga samo istina i može osloboditi od teške optužbe za navodno kršenje pravila međunarodnog ratovanja, i mi samo želimo da Šarac, Mrkić i Mađarac sudu ponove što su već iskazali i eventualno objasne detaljnije što se tog dana događalo", dodao je Meznarić.
Istaknuo je da će Hrastovljevi suborci Alenko Ribić i general Rudolf Brlečić svjedočiti o ratnim okolnostima neposredno prije događaja na Koranskome mostu.
"General Brlečić ima ogromno znanje svih planova ratovanja i opće situacije", rekao je Meznarić, ističući pritom da je riječ o bivšem oficiru JNA koji je na početku agresije na Hrvatsku prešao na stranu obrane Karlovca i Jastrebarskog.
Odvjetnik Luka Šušak, koji zastupa Šarca, Mrkića i Mađarca kao oštećenike, kaže da će se Šarac i Mrkić, koji žive u Srbiji, odazvati sudskom pozivu 21. svibnja. S Mađarcem, koji živi u Švedskoj, do sada nije uspio uspostaviti vezu.
Mađarac je tijekom pucnjave skočio preko mosta i pobjegao, a Šarac i Mrkić teško su ranjeni. Na Koranskome mostu ubijeni su Jovan Sipić, Božo Kozlina, Nebojša Popović, Milić Savić, Milenko Lukač, Nikola Babić, Slobodan Milovanović, Svetozar Gojković, Miloš Srdić, Zoran Komadina, Mile Babić, Vaso Bižić i Mile Peurača.
Županijski sud u Karlovcu Hrastova je tri puta oslobodio optužbe da je počinio kazneno djelo protupravnog ubijanja i ranjavanja zarobljenika jer je zaključio da je pucnjavi prethodio napad razoružanih neprijateljskih vojnika na Hrastovljeve suborce, čime su izgubili status zarobljenika. Vrhovni sud poništio je sve tri oslobađajuće presude, a nakon poništavanja treće predmet nije vratio istom sudu na ponovno suđenje, nego je sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak i proglasio Hrastova krivim te ga osudio na sedam godina zatvora.
Nakon toga Ustavni sud poništio je presudu zbog proceduralnih razloga pa je u siječnu počelo i šesto suđenje.