"Paušalni politički komentari i uzdizanje nepravomoćno osuđenih na pijedestal nacionalnih heroja, organiziranje prosvjeda potpore diljem Hrvatske na kojima je korištena nacionalna retorika i govor mržnje rezultat su pristranog izvještavanja medija o tijeku kaznenog postupka", navodi se u izvješću o praćenju suđenja za ratne zločine.
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) navode da je zatvaranje pregovora Hrvatske s EU-om, posebice onog o pravosuđu dovelo do poboljšanja zakonodavnog okvira za procesuiranje ratnih zločina. No, smatraju nužnim što prije ukinuti Zakon o ništetnosti kojeg je HDZ donio u predizborno vrijeme, a koji je, po njima, štetan jer ugrožava suradnju Hrvatske i Srbije u istraživanju ratnih zločina.
Taj zakon neće pomoći nikome tko je nevin nego samo onima koji su krivi, ustvrdio je Zoran Pusić iz GOLJP-a koji očekuje da će postupci nove vlade ići u smjeru nastavka regionalne suradnje.
Unatoč napretku vidljivom u procesuiranju odgovornih po zapovjednoj odgovornosti, udruge upozoravaju da se kazneni postupci ne provode protiv nekih visoko pozicioniranih vojnih i političkih dužnosnika na čiju moguću odgovornost ukazuju iskazi svjedoka i utvrđene činjenice u pojedinim predmetima.
Marko Sjekavica iz GOLJP-a podsjetio je da se u presudi Branimiru Glavašu zbog ratnog zločina u Osijeku spominje Vladimira Šeksa, a u haškoj presudi hrvatskim generalima Juru Radića. Bez procesuiranja visoko pozicioniranih osoba nema suočavanja s prošlošću, zaključio je Sjekavica.
Udruge su ukazale i na nedovoljno istražena silovanja žena te nerazrađen pristup ispitivanja žrtava tih zločina.
Smatraju i da nema napretka po pitanju otpisa parničkih troškova tužiteljima koji su izgubili parnice protiv Hrvatske radi naknade štete zbog smrti bliske osobe ili uništene imovine.
Po podacima udruga, u Domovinskom ratu je poginulo 6670 civila, a od 118 pokrenutih postupaka 15 je usvojeno, a 83 su odbijena, zbog čega tužitelji moraju platiti parnične troškove u ukupnom iznosu od dva milijuna kuna.
Vesna Teršelič iz Documente ocijenila je neprihvatljivim što se tužitelje "kažnjava" naplatom visokih parničnih troškova koji su parnice u većini slučajeva izgubili jer prethodno nije utvrđena kaznena odgovornost počinitelja, što je obveza države.
Udruge traže da se tužiteljima otpišu troškovi parnica i isplate naknade šteta, što bi, smatraju, bilo nekoliko puta manji iznos od troškova za obranu generala u Haagu.
Pusić smatra da to ukazuje na "bešćutnost države" koja nije pokazala nikakvu volju da obešteti žrtve.
Udruge se nadaju da se svjetlija budućnost nazire, makar u odnosu na naknadu za nematerijalnu štetu, u dvjema presudama Europskog suda za ljudska prava kojima se Hrvatskoj nalaže plaćanje naknade tužiteljima.
Trend neučinkovitosti pravosuđa se prema izvješću i lani ogledao kroz nekoliko primjera višestruko ponavljanih kaznenih postupaka, među kojima je najpoznatiji onaj protiv pripadnika hrvatskih postrojbi Mihajla Hrastova zbog protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu koji se vodi već dvadesetu godinu.
Za udruge je zabrinjavajuće što se pokazalo politički profitabilno u izbornoj kampanji promovirati osuđenike ili optuženike za ratne zločine kao što je to radio HDSSB s imenom svog utemeljitelja Glavaša.
Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir rekao je da je po podacima Državnog odvjetništva RH od 490 zabilježenih zločina u potpunosti riješena tek jedna petina ili 21 posto.
Kazneni postupci bili su pokrenuti protiv 3432 osobe, od čega 104 pripadnika hrvatskih postrojbi. Pravomoćno su osuđene 554 osobe, od toga 29 pripadnika hrvatskih postrojbi. U odnosu na čak 87 posto osoba postupak je pokrenut u odsutnosti, dok je i veliki dio njih pravomoćno osuđen u odsutnosti.