FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

MHS: dvojbeni učinci štednje i smanjenja deficita

Autor: dduk
ZAGREB, 16. veljače 2012. (Hina) - Matica hrvatskih sindikata (MHS) smatra kako nije sigurno mogu li štednja i smanjenje proračunskog deficita pridonijeti izlasku iz krize, ali drži da Vlada nema puno prostora za drukčiji pristup, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik MHS-a Vilim Ribić.

Ribić je ujedno opovrgao medijske izvještaje prema kojima su sindikati na jučerašnjoj sjednici GSV-a poduprli Vladin prijedlog proračuna.

To je potpuna neistina, a točno je da su sindikati odbili glasati jer GSV nije parlament te su zauzeli stav da je proračun vrlo heterogen dokument u kojem neke stvari zaslužuju potporu, a neke ne, kazao je Ribić.

Sindikati podržavaju ciljeve vladine politike - povećanje proizvodnje, zaposlenosti, BDP-a i izvoza, ali ogromno je pitanje mogu li metode koje se mogu iščitati iz proračuna do toga dovesti, rekao je.

Ribić, naime, smatra da hrvatska Vlada oponaša proračunske modele koji su se pokazali neuspješnim u zemljama poput Španjolske, Grčke i Velike Britanije, a koji se temelje na štednji i smanjenju deficita.

Čelnik MHS-a je aktualnu proračunsku politiku koju zastupa Europske unija, a po njegovom mišljenju je provodi niz zemalja među kojima i Hrvatska, usporedio s politikom njemačkog kancelara Heinricha Brueninga čiji je mandat prethodio dolasku na vlast Adolfa Hitlera. Bruening je, kaže Ribić, provodio mjere štednje praćene visokim kamatnim stopama, smanjivanjem potrošnje i proizvodnje i povećanjem poreza, isto kao što se danas radi u većini zemalja EU-u i Hrvatskoj.

Na pitanje što bi on učinio kada bi bio u poziciji predložiti proračun, kazao je da bi zadržao sadašnji deficit i rashode, a uštede plasirao u malo i srednje poduzetništvo.

Govoreći o položaju državnih i javnih službenika, rekao je da su njihova daljnja odricanja prihvatljiva samo kad bi bili sigurni da će to pridonijeti općem i njihovom boljitku, a to nije sigurno. U zadnje četiri godine oni su se su po njegovoj računici odrekli 7,4 milijarde kuna, a učinci se ne vide. Njihov pristanak da daljnja odricanja Ribić uvjetuje pravednošću koja bi se odražavala u povećanju poreznog tereta za najbogatije te sektore koji i u krizi ostvaruju ekstra profite kao što su bankarstvo i osiguranje.

Komentirajući mogućnosti gašenja Vjesnika, Ribić je rekao da je taj dnevni list sastavnica hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta te zaslužuje opstanak, a najave stečaja nazvao je neoliberalnim barbarizmom.

(Hina) xduk ybn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙