WASHINGTON/ZAGREB
Zamjenik američke državne tajnice Willam Burns posjetit će od 16. do 20. veljače Austriju i zemlje jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, priopćio je u srijedu State Department. Burns će u četvrtak u Beču sudjelovati na trećoj Ministarskoj konferenciji partnera Pariškog pakta, na kojoj će se raspravljati o načinima borbe protiv krijumčarenja opijuma i heroina što potiču iz Afganistana. Konferencija će u dvorcu Hofburg okupiti ministre i druge predstavnike iz više od 55 zemalja i međunarodnih organizacija, a na njoj će sudjelovati i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Nakon Beča, američki državni podtajnik posjetit će Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Hrvatsku, s čijim će visokim dužnosnicima razgovarati o bilateralnim i regionalnim pitanjima, najavio je State Department. Burns će se u nedjelju u Zagrebu sastati s ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, potvrđeno je iz MVEP-a. "Tijekom svojih sastanaka, državni podtajnik Burns naglasit će američku predanost zemljama zapadnog Balkana i nastavak potpore njihovim euroatlantskim aspiracijama. On će potaknuti veću regionalnu suradnju te istaknuti potrebu da čelnici tih zemalja rješavaju ključna pitanja kao što su vladavina prava i gospodarski razvoj", ističe u priopćenju američko Državno tajništvo.
BRUXELLES
Predsjednik euroskupine Jean-Claude Juncker u utorak je, nakon telefonske konferencije ministara financija zemalja članica eurozone na kojoj se razmatrao drugi paket pomoći Grčkoj od 130 milijardi eura, izrazio uvjerenost da će program pomoći Grčkoj biti odobren u ponedjeljak na redovitom sastanku euroskupine. U srijedu se u Bruxellesu trebao održati sastanak ministara financija eurozone, ali je Juncker to u posljednji trenutak odgodio i zakazao telefonsku konferenciju. Juncker navodi da je u protekla 24 sata učinjen veliki napredak prema odobrenju pomoći Grčkoj, navodeći, među ostalim, da je od čelnika dviju stranaka u grčkoj vladajućoj koaliciji dobio "čvrsta jamstva" da će se program štednje i reformi koji je u nedjelju izglasovao grčki parlament provoditi i nakon parlamentarnih izbora u travnju. To je bio jedan od uvjeta koje postavila euroskupina. Osim toga, Grčka treba pronaći dodatnih 325 milijuna eura uštede kako bi ispunile zacrtane ciljeve o proračunskom manjku za ovu godinu. Drugi program pomoći uključuje 130 milijardi eura koje bi Grčka trebala dobiti od EU-a i MMF-a te otpis 100 milijardi eura potraživanja privatnih vjerovnika. Da bi izbjegla bankrot Grčka treba dobiti dio obećanih sredstava najkasnije do 20. ožujka, kada na naplatu stiže 14,5 milijardi eura dužničkih obveza.
BEOGRAD
Srbi sa sjevera Kosova, u općinama sjeverna Kosovska Mitrovica, Zvečane, Zubin Potok i Leposavić, u srijedu navečer završili su s glasovanjem na referendumu čije je pitanje glasilo "Prihvaćate li institucije takozvane Republike Kosovo?", a tijekom dvodnevnog referenduma nisu zabilježeni nikakvi izgredi. Stanovništvo u Leposaviću moglo je glasovati samo u srijedu, dok je u ostale tri općine referendum počeo već u utorak, a konačni rezultati referenduma očekuju se do 19. veljače. Kosovski je parlament u srijedu usvojio deklaraciju kojom se izražava protivljenje referendumu provedenom u četiri općine na sjeveru Kosova te se referendum proglašava neustavnim i protuzakonitim. Protivljenje referendumu također su, uoči njegovog održavanja, izrazili predstavnici međunarodne zajednice i predstavnici kosovskih vlasti, a poruke o štetnosti referenduma za državne interese Srbije upućene su i od vlasti u Beogradu.
PARIZ
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy objavio je u srijedu uživo putem televizije da će se kandidirati za drugi mandat na skorim predsjedničkim izborima koji će se održati u travnju i svibnju. Sarkozy je svoju kandidaturu objavio u večernjim vijestima postaje TF1 dok je njegov socijalistički izazivač Francois Hollande, koji vodi u istraživanjima javnog mišljenja, održavao drugi veliki skup njegove kampanje u gradu Rouenu. "Da, ja sam kandidat na predsjedničkim izborima", rekao je Sarkozy. Ankete Hollandeu daju prednost od pet do osam postotaka ispred Sarkozyja u prvom krugu izbora u travnju dok mu za drugi krug 6. svibnja daju prednost od 15 posto.
WASHINGTON/TZAGREB
Hillary Clinton potvrdila je da se nema namjeru kandidirati za čelno mjesto Svjetske banke nakon što ga u lipnju napusti sadašnji predsjednik Robret Zoellick, objavio je State Department u srijedu. "Ona je rekla da se to neće dogoditi. Njeno se stajalište nije promijenilo", rekla je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland na pitanje o novinskim izvješćima da bi sadašnja državna tajnica SAD-a mogla biti kandidat za predsjednicu Svjetske banke. Sadašnji predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick je u srijedu izjavio da namjerava napustiti taj položaj 30. lipnja kada mu istječe petogodišnji mandat. Američki ministar financija Timothy Geithner objavio je u srijedu kako će Sjedinjene Države uskoro imenovati svog kandidata koji bi trebao naslijediti Zoellicka. "U tijeku sljedećih tjedana ćemo prezentirati kandidata koji ima iskustvo i kvalitete potrebne da bi unaprijedio tu instituciju", rekao je Geithner u priopćenju u kojem poziva Upravni odbor Svjetske banke da "brzo i transparentno" započne proces imenovanja Zoellnickova nasljednika. Brazilski ministar financija Guido Mantegna izjavio je u srijedu, kako predsjednik Svjetske banke ne treba biti obvezno Amerikanac i mogao bi biti i iz neke od zemalja s brzo rastućim gospodarstvima, prenio je France Presse. Zoellick je bio 11. Amerikanac na čelu Svjetske banke od 1946. godine.
KAIRO
Libija će dopustiti sirijskom oporbenom Nacionalnom vijeću da otvori ured u Tripoliju, rekao je čelnik libijskih prijelaznih vlasti Mustafa Abdel Džalil televiziji Al Jazeera u srijedu. "Spremni smo dopustiti našoj braći u sirijskom Nacionalnom vijeću da otvore ured, ne veleposlanstvo, u Tripoliju", rekao je Abdel Džalil u razgovoru za Al Jazeeru. "Mi podržavamo sirijski narod i njihove težnje".
LONDON
U istrazi o listu "Sun", najprodavanijem listu medijskog magnata Ruperta Murdocha, otkriveni su dokazi o isplati tisuća funti javnim službenicima za dojave, rekao je u srijedu jedan izvor upoznat s istragom. Veći dio dokaza s kojima raspolaže policija dala je sama Murdochova korporacija News Corp a produbljuju krizu u Sunu gdje je posljednjih tjedana zbog ilegalnih isplata već uhićeno devetero bivših i sadašnjih viših djelatnika lista. "Ovdje nije riječ o izvorima ili troškovima, ovo je istraga o ozbiljnoj sumnji u kriminal tijekom duljeg razdoblja", rekao je izvor pod uvjetom da ostane neimneovan. "Radi se o redovitim isplatama tijekom više godina, koje su u visini od više desetaka tisuća isplaćivane javnim dužnosnicima, od kojih su neki plaćani unaprijed da osiguravaju informacije. Ukupno se radi šestoznamenkastom iznosu". News Corp i policija nisu željeli komentirati navode.
BRUXELLES
NATO će kupiti pet američkih bespilotnih letjelica za borbu protiv afganistanskih pobunjenika, somalskih pirata i nadzor zabrane trgovine oružjem, objavili su u srijedu dužnosnici NATO-a. Letjelice su dio projekta koji bi trebao zaživjeti između 2015. i 2017., a cilj mu je udružiti kapacitete i proračune zemalja članica saveza u vrijeme smanjenja obrambenih izdataka. NATO je prošle godine objavio da je sukob u Libiji otkrio nedostatke u nadzornim kapacitetima Saveza. Trinaest saveznika - Bugarska, Češka, Estonija, Njemačka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Norveška, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i SAD, sudjelovat će u kupnji letjelica i ostale opreme kao što su mobilne zemaljske postaje. Članice NATO-a odobrile su projekt ovoga mjeseca, nakon što su 20 godina pokušavale usuglasiti podjelu troškova.