ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas, odgovarajući na pitanje je li se spreman solidarizirati sa saborskim zastupnicima kojima bi se trebale ukinuti povlaštene mirovine, da ne namjerava ići u mirovinu kad mu istekne mandat te izrazio uvjerenost da će Hrvatski sabor koji je nadležan za cijeli sustav mirovina naći pravedno rješenje. Novinari su predsjednika Josipovića u stanci konferencije pod nazivom "Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji - izazovi i očekivanja" upitali je li spreman solidarizirati se sa saborskim zastupnicima kojima bi se, izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru koje je Vlada jučer uputila u saborsku proceduru, ukinule povlaštene mirovine tako da će oni ubuduće pravo na mirovinu ostvarivati kao i ostali građani, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Dužnost predsjednika Republike nije obuhvaćena tim izmjenama, a uz saborske zastupnike, povlaštene mirovine ukinule bi se i sucima Ustavnoga suda i glavnom državnom revizoru. "Prvo ću vam reći da ja nakon završetka mandata namjeravam natrag na Sveučilište, dakle ne u mirovinu. Ja sam uvjeren da će Sabor koji je nadležan za cijeli sustav mirovina naći pravedno rješenje", odgovorio je Josipović.
ZAGREB - Ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavljajući jutros zastupnicima u Hrvatskom saboru prijedlog izmjena i dopuna zakona o zdravstvenoj zaštiti, naglasio je kako je hitna medicinska pomoć zrcalo organiziranosti zdravstvnog sustava jedne zemlje.„Hitna medicinska pomoć je dijelom bila dobro zamišljena, no većim dijelom izvedba je bila katastrofalna“, ocijenio je Ostojić dodavši kako ga je na to upozorila nekolicina hrvatskih županija. Prijedlogom se, kako je kazao Ostojić, daje 'tranzicijski period' od šest do 12 mjeseci kako bi županije, odnosno osnivači hitne medicinske pomoći, razmislili o daljoj koncepciji hitne medicinske pomoći. Prema prijedlogu izmjena i dopuna zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućilo bi se da u hitnoj medicinskoj pomoći ostanu objedinjeni hitna pomoć i sanitetski prijevoz, koji su po važećem zakonu trebali biti razdvojeni nakon 31. prosinca. Također zakonski prijedlog predviđa i produženje roka za šest mjeseci za rješavanje statusa zakupaca specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kojima se pružaju dvije mogućnosti - da se vrate raditi u domove zdravlja ili da zakupe prostor u kojem će raditi, ali više ne po povlaštenim već po tržišnim cijenama.
ZAGREB - Većina saborskih klubova podržala je danas izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojom bi se osnivačima hitne medicinske pomoći, dakle županijama i Zagrebu, omogućilo da još šest mjeseci kao objedinjene zadrže hitnu pomoć i sanitetski prijevoz. HDZ je najavio suzdržanost prema tom vladinom zakonskom prijedlogu, jer, kako je rekao Stjepan Milinković, zdravstveni sustav, a posebno hitna medicinska pomoć, ne trpi nove odgode. "Odvojeni sustav hitne pomoći i sanitetskog prijevoza ipak je u nekim sredinama funkcionirao, a u hitnoj medicini mora se reagirati odmah i sada, jer ako nije tako dolazi do neželjenih posljedica", poručio je Milinković. Da Ministarstvo zdravlja treba zauzeti čvrst stav oko spomenutog odvajanja ili objedinjavanja, a ne to ostaviti na volju županijama, smatra i Boro Grubišić (HDSSB). No, smatra kako su predložene izmjene ipak korak naprijed u boljoj organizaciji zdravstvenog sustava, zbog čega ih HDSSB podupire. Zakonske izmjene podupiru i Hrvatski laburisti, u čije je ime Nansi Tireli ipak kazala kako nije dovoljno odluku ostaviti na županijama, po principu mogu ili ne moraju. "Ako županije nisu uspjele sprovesti koncesije, postavlja se pitanje koliko su sposobne provoditi politiku hitne medicinske pomoći", poručila je. I Nada Turina-Đurić (HNS) očekuje da će Ministarstvo zauzeti čvrst stav oko toga treba li u na regionalnoj razini hitna pomoć ostati zajedno sa sanitetskim prijevozom. Sustav hitne pomoći, naglasila je, treba urediti tako da funkcionira samo u hitnim slučajevima. Biljana Borzan (SDP) ocijenila je kako je riječ možda o malim zahvatima, poput ingerencije hitne pomoći nad sanitetskim prijevozom, međutim važnima za funkcioniranje sustava. Najavila je da će vlada uskoro raditi na cjelovitoj reformi hitne medicinske pomoći, te "suštinskim" promjenama u cijelom zdravstvenom sustavu, budući da, ocijenila je, primarna zdravstvena zaštita još uvijek nije rasteretila bolnice.
ZAGREB - Prema danas potpisanom ugovoru u Ministarstvu zdravlja, do polovice ove godine Klinički bolnički centar Zagreb trebao bi dobiti novi PET/CT uređaj, a pacijenti mogućnost da tu skupu pretragu obave u državnoj bolnici, umjesto u privatnoj poliklinici Medikol kao što je to bilo dosad. Ministar zdravlja Rajko Ostojić, koji je danas potpisao ugovor o nabavci PET/CT-a s tvrtkom Siemens, zahvalio se medijima koji su prije godinu dana, kako je rekao, razotkrili privatni monopol u zdravstvu, te je zajamčio da više neće biti prelijevanja javnog novca u privatne klinike. Mediji su u travnju prošle godine pisali o velikom broju onkoloških pacijenta koji obavljaju pretragu PET/CT-om na tri uređaja u vlasništvu poliklinike Medikol, izrazili su sumnju na njihovu nepotrebnu ozračenost, te su propitivali zašto takav uređaj ne postoji ni u jednoj državnoj bolnici. Ukupna ponuda Siemensa koja uključuje nabavku PET/CT-a, uređenje prostora i servisiranje uređaja iznosi 24 milijuna kuna, a s PDV-om 29,7 milijuna kuna. Rok u kojemu uređaj treba početi raditi je 150 dana, uz jamstvo od šest godina. U Hrvatskoj je dosad godišnje bilo između 8.000 i 9.000 pregleda PET/CT-om, a novi bi uređaj na Rebru trebao, uz poštivanje kliničkih smjernica za tu pretragu, omogućiti 4.500 pregleda, kazao je ministar Ostojić. Istaknuo je kako smo dosad bili jedina zemlja u Europi koja nije imala tu pretragu u državnim bolnicama. Zbog toga je bila onemogućena edukacija studenata, a posebice specijalista nuklearne medicine, radiologa, internista koji su zbog boljih uvjeta rada često odlazili u privatne klinike. Ministar Ostojić je najavio nastavak natjecanja u kvalitetni između javnog i privatnog zdravstva ali i razvoj javno-privatnog partnerstva u kojemu će, kazao je, biti konkurencija i kompeticija koja će voditi do kvalitete i kompetencije u zdravstvu.
ZAGREB - Hrvatski Caritas je iz sredstava prikupljenih u akciji za gladne u Istočnoj Africi uputio još 52.000 eura pomoći (393.120 kuna), namijenjenih somalijskim izbjeglicama smještenima u izbjegličkim kampovima u Keniji. Ovim će sredstvima u idućih 14 mjeseci za 48.000 izbjeglica iz Somalije, smještenih u kampu Kambioos u Dabaabu u Keniji, biti osigurana hrana i voda, higijenske i medicinske potrebe, priopćeno je danas iz Hrvatskog Caritasa. Riječ je o četvrtoj po redu, uplati pomoći za gladne u Istočnoj Africi iz sredstava prikupljenih u nacionalnoj akciji koju je Hrvatski Caritas pokrenuo krajem srpnja 2011. Zbog suše, ali i neprestanih sukoba, tijekom 2011. oko 250.000 ljudi izbjeglo je iz Somalije u susjednu Keniju i Etiopiju, čime su dodatno opteretili već prenapučene kampove u kojima su smješteni drugi izbjegli u potrazi za hranom i vodom. Hrvatski Caritas je krajem srpnja pokrenuo nacionalnu akciju za pomoć zemljama Istočne Afrike. Iz sredstva prikupljenih u akciji ukupno je dosad upućena novčana pomoć od 237.000 eura (1.944.002 kuna). U Keniju je upućeno 162.000 eura (1.214.020 kn), a 75.000 eura (560.625 kn) u Etiopiju. Tijekom ljeta 2011. milijuni su ljudi u Etiopiji, Somaliji, Keniji i susjednim zemljama doživjeli sušu, najtežu u posljednjih 60 godina. Zbog nje su propali usjevi i uginula stoka, a najslabiji dio stanovništva, pothranjena djeca, starije osobe i trudnice, postali su životno ugroženi. Ubrzo su posljedice suše i gladi zahvatile više od deset milijuna ljudi na Rogu Afrike, što je ukazivalo da se radi o humanitarnoj krizi, ističu u Hrvatskom Caritasu.
ZAGREB - Matica umirovljenika Hrvatske pozvala je danas svoje članove i sve umirovljenike da izađu u nedjelju, 22. siječnja, na referendum i glasuju za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, te time pridonesu da se materijalni i društveni položaj umirovljenika rješava u skladu s europskim standardima. U Deklaraciji o osnovnim i neotuđivima pravima umirovljenika i ljudi starije dobi, koju je Matica predložila Vladi RH i Hrvatskom saboru na usvajanje, upravo je naveden i zahtjev da se smanji razlika između prosječene mirovine i prosječne plaće, i dovede na razinu kretanja u Europi, istaknuo je u priopćenju predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Vincek. U Hrvatskoj je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću svega 39 posto, a u zemljama Europske unije taj udio je iznad 60 posto, dodaje Vincek. "Stoga upravo europski standardi jamče da se mirovine ne smiju svesti na oblik socijalne pomoći, već da se moraju definirati kao zarađeno i uplatom doprinosa stečeno osobno imovinsko pravo zaštićeno Ustavom i zakonima. Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju zato je u interesu umirovljenika i starijih osoba jer se otvaraju mogućnosti za bolje rješavanje problema umirovljeničke populacije", zaključuje se u priopćenju.
ZAGREB - Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u Gradu Zagrebu pozvalo je sve privremeno upisane birače u Gradu Zagrebu da provjere na kojem glasačkom mjestu glasaju na referendumu. "Svi privremeno upisani birači u Gradu Zagrebu mogu na web stranici Grada Zagreba www.zagreb.hr putem upita: 'upit u popis birača' ili 'upit na biračka mjesta' provjeriti na kojem glasačkom mjestu glasuju u Gradu Zagrebu. Pozivamo te birače da provjere na kojem glasačkom mjestu glasuju", stoji u pozivu Povjerenstva.
ZAGREB - Akademik Radoslav Katičić održao je jučer u Nacionalnom zavodu za znanost u Ateni izlaganje na temu Grci i Hrvati na Jadranu, priopćilo je danas hrvatsko veleposlanstvo u Ateni. Akademik Katičić u predavanju održanom na grčkom jeziku elaborirao je političke, kulturne, pomorske, trgovačke i sveukupne civilizacijske interakcije Hrvata i Grka, koje su se u dugoj povijesti dvaju naroda, počevši od antičkih vremena, ostvarivale dominanto posredstvom jadransko-jonskog koridora, navodi se u priopćenju. Prije predavanja akademika je predstavio profesor opće lingvistike s atenskog sveučilišta Hristoforos Haralambakis koji je nazočne upoznao s Katičićevom znanstvenom i esejističkom produkcijom u raznim humanističkim disciplinama. Katičić je izlaganje nadopunio referencijama na noviju povijesnu i političku situaciju u regiji, kao i na borbu za hrvatsku političku samostojnost, dodaje se. Predavanje je održano u organizaciji Veleposlanstva RH u Ateni, grčkog Nacionalnog zavoda za znanost, uz Akademiju središnje grčke državne znanstvene i kulturne ustanove, te Instituta za grčki jezik i kulturu, a nazočili su mu čelnici Zavoda, sveučilišni profesori, studenti i drugi gosti.
KRAPINA - Župan krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić pozvao je građane da se odazovu referendumu u nedjelju, 22. siječnja, i podrže ulazak Hrvatske u Europsku uniju, priopćili su danas iz kabineta župana. "Analizirajući prednosti i nedostatke, pozivam vas da u nedjelju podržimo ulazak Republike Hrvatske i njenih građana u zajednicu europskih naroda, Europsku uniju", stoji u priopćenju župana. Prije donošenja važne odluke o ulasku u EU, krapinsko-zagorski župan naglašava kako treba sagledati cjelovitu sliku i razmotriti, ne samo pozitivne učinke članstva, nego i negativne. "Građani su najveći dobitnici ulaska u EU, a država je istodobno dobitnik i gubitnik", ocjenjuje te dodaje kako država dijelom plaća razvojni trošak izgradnje institucija i priprema provedenih radi integriranja u EU te zbog liberalizacije trgovine gubi prihod od carina, ali dobiva mogućnost kandidiranja i povlačenja znatnih sredstava iz fondova EU-a. Ističe i kako su države članice EU najvažniji trgovinski partner Hrvatske s kojim se ostvaruje više od 60 posto vanjske trgovine, te da je Hrvatska već sada postigla visok stupanj gospodarske integracije s EU-om, a na monetarnom planu je visoko "eurizirana" zemlja.
VINKOVCI - Iz tiska je danas izašao 3.000. broj tjednika Vinkovački list, čiji je prvi broj, pod nazivom Vinkovačke novosti, tiskan 13. rujna 1952. godine. Od 1952. godine list je mijenjao nazive (Vinkovačke novosti, Novosti, Hrvatski vjesnik), a pod imenom Vinkovački list izlazi od 5. siječnja 1991. godine. Prema riječima direktora Novosti d.o.o., u okviru kojih, osim Vinkovačkog lista djeluje i Radiopostaja Vinkovci, Šefika Kapetanovića, u proteklih 60 godina koncepcija Vinkovačkog lista mijenjala se mnogo puta, uvijek nošena težnjom ka poboljšanju. Posebice vrijednim ocijenio je projekt digitalizacije Vinkovačkog lista, koji se provodi u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Vinkovci, preko čije web adrese je trenutačno moguće pregledati sve brojeve Vinkovačkog lista izašle do 2011. godine. "Jednim 'klikom' na internetu možete doznati sve što se događalo od prije 60 godina do danas. Već ta stvorena bogata baza podataka je dovoljan razlog opravdanosti postojanja lokalnog tjednika. Posebno smo ponosni na dio arhivske građe iz Domovinskog rata jer smo tada bili jedini medij na ovom području i svojim prikupljanjem informacija i stvaranjem foto dokumentacije dali nemjerljiv doprinos današnjem sagledavanju svih ratnih strahota", navodi Kapetanović.