ČAKOVEC - Svečanom akademijom u Čakovcu je obilježen spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države 9. siječnja 1919. Tog je dana na velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u nazočnosti 10 tisuća ljudi donesena rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske. Kako je istaknuo potpredsjednik Hrvatskoga sabora, pokrovitelja svečanosti, Milorad Batinić, građani Međimurja prije 93 godine jasno su rekli što žele. Oni su svoje namjere potvrdili i prije dva desetljeća u Domovinskom ratu, rekao je Batinić i dodao kako se nada će Međimurje i Međimurci 22. siječnja na referendumu glasovati za priključenje jednoj novoj europskoj asocijaciji. Međimurski župan Ivan Perhoč istaknuo je važnost tadašnje narodne skupštine, danas nezamislivoga skupa s tako velikim brojem ljudi. Poručio je da se Međimurci trebaju ugledati na te dane. Borba za identitet Međimurja u sklopu Hrvatske se nastavlja, rekao je naglasivši kako je Hrvatska jedina domovina i nju se želi i treba razvijati. Spomendan je dokaz da na tome treba raditi, i da to treba biti obveza prema generacijama koje dolaze, zaključio je Perhoč. Povjesničari Vladimir Kalšan i Vladimir Kapun istaknuli su važnost velike narodne skupštine, koja je vrhunac svega što su međimurski Hrvati prolazili u turbulentnom razdbolju pri kraju 1918. Naime, poslije Prvoga svjetskog rata Međimurje je ostalo izvan granica Hrvatske, prepušteno Mađarskoj. Međimurci su nezadovoljni tim stanjem osnovali Narodno vijeće za Međimurje, čiji je predsjednik bio dr. Ivan Novak. Pripreme za oslobođenje Međimurja intenzivno su se provodile, te je u prosincu 1918. izrađen vojni plan s kompletnom logistikom za oslobođenje Međimurja. Vojni zapovjednik bio je potpukovnik Slavko Kvaternik, a Badnjak 1918. određen je kao vrijeme vojnog pohoda. Nakon oslobađanja Međimurja na Badnjak, već 9. siječnja 1919. na narodnoj skupštini donesena je rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države te je izražena želja za pripajanjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveću zaslugu za odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak, koji se zauzimao za uvođenje hrvatskoga jezika u škole i javni život, a pokrenuo je i "Međimurske novine". Hrvatski sabor proglasio je 2005. dan donošenja te rezolucije spomendanom.
RIJEKA - Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije preuzeo je upravljanje nad četiri stanice za nadzor kvalitete zraka na području Rafinerije nafte Rijeka, priopćeno je iz INA - Industrije nafte. Preuzimanje upravljanja utvrđeno je ugovorom o poslovno-stručnoj suradnji između INA-e, Primorsko-goranske županije i ovoga zavoda. Četiri mjerne stanice se nalaze na području utjecaja Raniferije nafte Rijeka koja se nalazi na Urinju u Kostreni. To su lokaliteti Vrh Martinšćice, Paveki, Urinj i Krasica. Nastavni zavod će tako osiguravati kontinuiranost i točnost podataka o kakvoći zraka s mjernih postaja te provoditi redovno održavanje i servisiranje mjernih postaja. Uz to, pripremat će i godišnja izvješća o kakvoći zraka u okolici rafinerije. Rafinerija nafte Rijeka INA-e se obvezala osigurati financijska sredstva za automatsko prenošenje podataka u Zavod te za poslove održavanja i servisiranja.
RIJEKA - Počelo je uređenje novog prostora Odjela onkologije u riječkoj Dječjoj bolnici na Kantridi, koji je u glavnoj zgradi poliklinike u sklopu bolnice, gdje su se do sad nalazili odjeli za dojenčad i endokrinologiju. Radove izvodi riječka tvrtka Gradin, a Anđelko Đirlić iz ravnateljstva riječkog Kliničkog bolničkog centra rekao je kako je izvoditelj radova odabran na javnom natječaju zahvaljujući najpovoljnijoj podnuđenoj cijeni radova. Ukupni troškovi uređenja procjenuju se na oko 2,3 milijuna kuna. U tom iznosu Vlada RH sudjeluje s milijun kuna, grad Rijeka s 250.000 kuna, a udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima "Krijesnica" je pomoću raznih humanitarnih aktivnosti prikupila 700.000 kuna. S donacijama u materijalu za ugradnju sudjeluju i neke riječke tvrtke. Predviđeno je da radovi traju do lipnja. U tom razdoblju će Dječja bolnica na Kantridi raditi u otežanim uvjetima jer će na postojećem prostoru morati djelovati više odjela dok se ne dovrše radovi ali se ne očekuju veći problemi u obavljanju medicinske djelatnosti. U planu je i preseljenje dojenačkog odjela za što se prikupljaju novci.
OSIJEK - Na osječkome Županijskom sudu danas je nastavljeno suđenje njemačkome državljaninu Mariju Erichsonu, optuženom da je, s još pet osoba, u studenome 2007. sudjelovao u prijevari kojom je osječka poslovnica Raiffeisen banke (RBA) oštećena za 12 milijuna kuna. Optuženik je krajem veljače prošle godine uhićen u Austriji, a u svibnju je izručen Hrvatskoj na temelju tjeralice toga suda i na zahtjev hrvatskoga Ministarstva pravosuđa. Zamjenik osječkoga Županijskoga državnog odvjetništva Ivica Mihaljević u završnoj je riječi ocijenio kako je dokaznim postupkom nepobitno utvrđeno da je okrivljenik Erichson počinio kaznena djela pomaganja i zloporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene isprave te je predložio da ga se proglasi krivim i osudi po zakonu. Odvjetnik Prodanović ocijenio je kako nije dokazano da je Mario Ericshon sudionik dogovora o počinjenju kaznenog djela, niti da je sudjelovao u raspodjeli protuzakonito stečenoga novca te je pozvao sud da realno ocijeni okrivljenikovu ulogu u tom slučaju jer je okrivljenik bio unajmljen da obavi samo jednu radnju, i ništa više. Sudsko vijeće objavit će nepravomoćnu presudu 11. siječnja.
ZAGREB - Vodstvo Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod istaknulo je na današnjoj konferenciji za novinare da od novog ministra znanosti, obrazovanja i sporta očekuje primjerenije izdvajanje za obrazovanje koje treba biti vidljivo već u ovogodišnjem proračunu, oslobađanje učitelja i nastavnika nepotrebnih administrativnih poslova te ozbiljnu analizu zatečenog stanja u školstvu. U idućih 100 dana prvi test za ministra Željka Jovanovića je državni proračun, kazao je predsjednik Preporoda Željko Stipić dodajući da bi mu pri tome najvažniji politički cilj trebalo biti povećano izdavanje za obrazovanje i približavanje granici od 5 posto BDP-a kroz koje bi se osiguralo barem izjednačavanje prosječnih plaća u osnovnom i srednjem školstvu s prosječnim plaćama u državi. Bez povećanja učiteljskih plaća nema pomaka u školstvu, naglašava predsjednik Preporoda zauzevši se za povećano izdvajanje iz proračuna za školstvo, koje bi se sa sadašnjih 4 posto trebalo približiti europskom prosjeku od oko 5,6 posto. Neprihvatljivim drži linearno rezanje plaća zaposlenicima u javnim službama jer bi u toj situaciji najlošije prošli zaposlenici u osnovnom školama kojima je sada prosječna plaća 4.850 kuna, što je za 500 kuna manje od državnog prosjeka.
ČAKOVEC - Policajac kojega je na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Trnovec nožem izbo 27- godišnji muškarac jutros je pušten iz bolnice. Po riječima glasnogovornika Policijske uprave međimurske Krunoslava Gosarića jučer oko 15,20 sati na prijelazu Trnovec iz obližnjeg romskog naselja Parag došao je muškarac (1984). pod vidnim utjecajem alkohola (kasnije mu je izmjereno 2,55 promila), koji se bezrazložno zadržavao na području graničnog prijelaza bez namjere da prijeđe državnu granicu prema Sloveniji te je priveden u prostorije policije. Prilikom prekršajne obrade u službenim prostorijama na graničnom prijelazu on je, kako navodi policija, bez ikakva povoda napao policajca (1972.) koji je obnašao službu voditelja smjene. Počinitelj je tijekom prekršajne obrade u jednom trenutku iz odjeće izvukao preklopni nož s kojim je nasrnuo na policajca i nanio mu dvije ubodne rade. Napadnuti policajac uspio je uz uporabu tjelesne snage i sredstava za vezivanje savladati napadača. Policajac je vozilom hitne medicinske pomoći prevezen u čakovečku županijsku bolnicu, gdje su mu ustanovljene lakše tjelesne ozljede, a danas je pušten iz bolnice.
ZAGREB - Drama za mlade "Ideš dalje" austrijskog pisca, glumca i redatelja Holgera Schobera, koja tematizira pitanje kako talent šou utječe na tinejdžere, bit će 17. siječnja premijerno izvedena u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) u režiji Renea Medvešeka, priopćeno je danas iz ZKM-a. Riječ je o međunarodnom koprodukcijskom projektu triju europskih kazališta - Deutsches Theatera iz Berlina, Teatra Due iz Parme i ZKM-a, u sklopu kojega će biti postavljene ukupno tri predstave rađene prema istu Schoberovu tekstu u režiji troje redatelja iz Njemačke, Italije i Hrvatske. Predstave će biti izvođene na festivalima koji će se održati u svibnju u Zagrebu, u lipnju u Berlinu te u studenome u Parmi. Kako se ističe u priopćenju, nakana ovog projekta je predstaviti publici sveprisutnu "pomamu" mladih za sudjelovanjem na raznim talent-šouovima, te kako to sudjelovanje utječe na razvoj njihovih ličnosti, postavljajući pitanje "koliko daleko mlad čovjek mora ići kako bi ispunio svoj san i postao 'zvijezda'".
VARAŽDIN - Varaždinski Sjajni bal, najglamurozniji društveni i kulturni događaj godine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ove će se godine tradicionalno održati prvog petka u veljači i ponudit će ponovno mnogo glazbe, plesa i dobre zabave, najavila je predstavljajući danas u varaždinskoj Gradskoj vijećnici program tog bala predsjednica organizatora - Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice Ingeborg Jurić. Ovogodišnji 19. sjajni bal održat će se 3. veljače u Hrvatskome narodnom kazalištu u Varaždinu. Ingeborg Jurić je istaknula da se ni ove godine nije odustalo od provjerenog programa koji se proteklih godina pokazao dobrim pa će goste na balu ponovno zabavljati Big Band Bad Gleichenberg i Varaždinski komorni orkestar. Nastupit će vokalne solistice Ulrike Troper i Jelena Kordić, mađarski državni prvaci u plesnoj formaciji te članovi Društva "Naša djeca" iz Varaždina i Šporskoga plesnog kluba "Harmony". "Gostima Sjajnog bala predstavit će se i Varaždinska građanska garda - purgari, a posebnost bala bit će prezentacija lepoglavske čipke. Moći će se vidjeti najskuplja hrvatska haljina dizajnera Borisa Pavlina s motivima svjetski poznate lepoglavske čipke", istaknula je Jurić.
DUBROVNIK - Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić odlučio je danas proglasiti elementarnu nepogodu za područje grada Opuzena. Olujni vjetar orkanske jačine prouzročio je 6. i 7. siječnja ove godine golemu štetu na plastenicima i obiteljskim kućama. Opuzen do 16. siječnja ove godine treba podnijeti izvješće o elementarnoj nepogodi županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Šire dubrovačko područje pogodilo je ta dva dana olujno nevrijeme s burom koja je povremeno puhala i do 100 kilometara na sat.