ZAGREB - Srednja godišnja temperatura zraka u 2011. godini na području Hrvatske bila je viša od višegodišnjeg prosjeka, od 1961. do 1990. godine, izvijestio je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Anomalije srednje godišnje temperature zraka nalazile se u rasponu od 0,5 Celzijevih stupnjeva (Daruvar) do 1,7 Celzijevih stupnjeva (Rijeka, Split-Marjan, Zagreb-Grič i Zavižan). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za 2011. godinu opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo (čitav Jadran uključujući i zaleđe, tj. Dalmatinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar, te veći dio središnje Hrvatske), vrlo toplo (Banovina i Slavonija) i toplo (okolica Daruvara), objavio je DHMZ na svojim internetskim stranicama. Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotku višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazalaje kako je u 2011. godini u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Komižu, oborine bilo manje od prosjeka. Veći dio kontinentalne Hrvatske kao i Jadrana nalazio se u kategoriji ekstremno sušno, dok se u kategoriji vrlo sušno nalazio dio Istre, Like i Gorskog kotara, te zaleđe Splita i Dubrovnika. Kategorija sušno obuhvaćala je okolicu Hvara i Senja, dok su se u kategoriji normalno nalazili Vis i Lastovo. Osim navedenog, usporedbom vrijednosti srednjih godišnjih temperatura zraka za Zagreb-Grič u razdoblju 1862.-2011. godina vidljivo je da je 2011. godina bila među šest najtoplijih godina od početka mjerenja (za opservatorij Zagreb-Grič za 2011. godinu srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13,3 Celzijevih stupnjeva). "Navedeno ukazuje na činjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja koje je vrlo vjerojatno, pretežito, posljedica povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi uslijed sagorijevanja fosilnih goriva u energetici, industriji, prometu i drugdje", zaključuje DHMZ.