Takve dojave odnosile su se prvenstveno na probleme u vezi s ostvarivanjem prava glasa nacionalnih manjina te na pogrešno upisane podatke u popisima birača iako su za prošle izbore imali ispravne podatke. Brojne dojave odnosile su se i na kršenja izborne šutnje, pojedina nepripremljena i neuređena biračka mjesta, te jedan slučaj nemogućnosti ostvarivanja biračkog prava u inozemstvu.
GONG je do 18 sati obradio 20-ak kritičnih situacija prijavljenih od svojih promatrača raspodijeljenih na oko 450 biračkih mjesta u Republici Hrvatskoj, dok promatrači iz inozemstva nisu dojavili takve situacije.
Istovremeno, građani su GONG-u putem e-maila i telefona prijavili preko 200-tinjak slučajeva izbornih nepravilnosti, a GONG ih je upućivao prema državnom i ostalim nadležnim izbornim povjerenstvima.
Prilikom glasanja pripadnika nacionalnih manjina pojavljivali su se problemi koji svjedoče o nedovoljnoj educiranosti članova biračkih odbora i samih birača poput uvjeravanja da smiju glasati samo za opću ili manjinsku listu, navodi GONG.
Napominje pritom da se ponavljao velik broj dojava pripadnika manjina koji su na biračkom mjestu doživjeli neugodnu situaciju zbog potrebe da javno identificiraju svoju pripadnost.
Građani su GONG-u dojavljivali i da ne razumiju kako funkcionira glasanje manjina, zašto ih se traži na posebnom popisu, zašto se moraju potpisati ako se prebacuju s manjinske u opću izbornu jedinicu, zašto oni koji su na općem popisu ne mogu glasati za manjine, te zašto im je upisana nacionalnost ako to nikad nisu tražili.
Zabilježen je i niz pogrešaka u biračkim popisima, te brojne manjkavosti izbornog materijala poput izostanka biračkih listića, a u jednom slučaju i biračkih popisa za pripadnike nacionalnih manjina.
Biračka mjesta velikom su većinom otvorena su na vrijeme (prema dojavama GONG-ovih promatrača u 97 posto slučajeva), međutim, promatrači su dojavili i neke nepravilnosti, pri čemu se najviše radi o nedostatno pripremljenim materijalima na biračkom mjestu, nepravilno zapečaćenim biračkim kutijama, nepomiješanim biračkim listićima, slučajevima da tajnost glasovanja nije osigurana te pogreškama u biračkim popisima. Te su se prijave građana prvenstveno odnosile na pripadnike nacionalnih manjina te osobe koje već dugo vrijeme ne žive u Hrvatskoj već u inozemstvu, no nalaze se na biračkim popisima.
Kršenja izborne šutnje odvijalo se do 18,30 manjim intenzitetom po cijeloj Hrvatskoj, a uključivalo je lijepljenje plakata, slanje SMS poruka, telefonske pozive i postavljanje letaka na vjetrobranskim staklima automobila.