Skup se sastoji od pozvanih predavanja inozemnih stručnjaka o različitim temama koje pokrivaju to znanstveno područje, od međudjelovanja atmosfere i mora, klimatskih promjena, geofizičkih hazarda do onečišćenja atmosfere, voda i tla te geofizike u službi sigurnosti prometa, primjene geofizičkih istraživanja u energetici i agroklimatoloških scenarija.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, pod čijim se pokroviteljstvom skup održava, čestitao je okupljenim geofičarima na 150. obljetnici, istaknuvši kako se danas sve više vodi računa o toj struci, ne samo u političkom smislu, nego i u promišljanju budućnosti. Sve smo svjesniji važnosti promjene u temperaturi, klimi, u tlu, koje nas upućuju na razmišljanja o tome kuda ide svijet i kakva je budućnost ljudske civilizacije, rekao je.
U svijetu se sada vodi velika rasprava o tome da li i kako, na temelju saznanja koja nam vi pružate, možemo političkim odlukama doprinijeti da svijet ipak ostane pristojno mjesto za život, ustvrdio je Josipović. Po njegovim riječima, u tim se odlukama prelamaju različite stvari, od ekonomskog i održivog razvoja do pitanja moralnog i filozofskog karaktera o odgovornosti razvijenih i nerazvijenih zemalja u utjecaju na okoliš.
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić, ujedno predsjednik Regionalne asocijacije za Europu Svjetske meteorološke organizacije, smatra da 150. obljetnica nije samo povijesna odrednica nego i svjedočenje o jednoj od najvrednijih riznica meteoroloških podataka, koja je važna i na širem planu, osobito u vrijeme kada cijeli svijet govori o klimatskim promjenama.
Predsjednik Svjetske meteorološke organizacije David Grimes pohvalio je hrvatski doprinos globalnoj meteorološkoj zajednici, ocijenivši kako je ona važan član Regionalne asocijacije i ključni partner u različitim međunarodnim projektima i aktivnostima. Takav angažman Grimes vidi kao nastavak duge hrvatske tradicije u znanosti, kao zemlje poznate po mnogim uglednim znanstvenicima.
Cilj skupa je objediniti područja geofizike pri rješavanju praktičnih problema današnjice, istaknula je Zvjezdana Bencetić Klaić, pročelnica Geofizičkog odsjeka, dodavši kako je to prigoda i da se pogleda u budućnost te vidi na koja pitanja geofizičari tek moraju odgovoriti.
Skup je pozdravio i dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Amir Hamzić, podsjetivši da su se jednostavna mjerenja s kojima su počela geofizička istraživanja u nas s vremenom razvila u znanstvenu disciplinu, stasale su nove generacije i osnivale nove grane, a Geofizički odsjek danas je priznat kao vodeći centar u ovome dijelu Europe.
Prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju Bojan Baletić rekao je da Sveučilište upravo intenzivno radi na pripremama za dva ključna projekta, istočni i sjeverni kampus, a u okviru tog plana predviđa se i proširenje Geofizičkog odsjeka što će, istaknuo je, omogućiti da se nastavi njegova dosadašnja blistava tradicija.
Monografiju "Nulla dies sine observatione – 150 godina Geofizičkog zavoda u Zagrebu" predstavio je glavni urednik Mirko Orlić, napomenuvši da je njezin fokus na dugotrajnosti i kontinuitetu, počevši od prvih mjerenja 1. prosinca 1861. na meteorološkoj postaji u okviru Velike realke na Griču. U turbulentnim prilikama, previranjima, ratovima i gospodarskim krizama u pet različitih država koje su se izmijenjivale u proteklih 150 godina, mjerenja nikada nisu prestajala, istaknuo je.
U Geofizičkom zavodu, danas Geofizičkom odsjeku PMF-a, osnovane su sve geofizičke discipline koje se danas njeguju u Hrvatskoj, a tijekom stoljeća i pol Zavod je postao središnja ustanova za visokoškolsko obrazovanje i znanstveni rad u meteorologiji, seizmologiji, fizičkoj oceanografiji, geomagnetizmu i aeronomiji.