"Mi se već dugo vremena ponašamo kao čovjek koji pada s nebodera sa 20-tog kata i na svakom katu viče kako je za sada sve dobro. Mi ćemo pasti na zemlju, ne znam hoće li to biti za dvije godine ili tri, ali duže neće biti. Zvat će se to hrvatski sindrom, kao grčki, argentinski, bilo koji drugi. To znači ljude na cestama, u tjedan dana izmjena više vlada, devalvacija nekoliko puta itd. Živjet ćemo pod izuzetno teškim okolnostima, ako dobrovoljno i sami sada, dok je još kakvo takvo vrijeme, ne napravimo promjene", kazao je Ferdelji odgovarajući na pitanja novinara vjeruje li u bilo kakav gospodarski rast te kako gleda na ovu i iduću godinu.
Croma je danas predstavila menadžere godine, a u sklopu 21. susreta Crome održana je i konferencija "Inventura izbornih programa i CROMA Masterplan revitalizacije hrvatskog gospodarstva u razdoblju 2012. - 2016".
No, unatoč pozivu predstavnici političkih stranaka nisu se pojavili na tom skupu.
Na upit koliko su od Cromina "masterplana", koji je predstavljen prije nekoliko mjeseci, u svoje gospodarske programe uvrstile političke stranke, Ferdelji je rekao da je otprilike 60 do 70 posto masterplana prihvaćeno od stranaka, no kako je slika prilično šarolika.
Velike stranke, HDZ i Kukuriku koalicija, nisu napravile gospodarske nego izborne programe i tek nakon izbora, ako osvoje vlast, vidjet će se kakvi će im biti gospodarski programi, kazao je.
Za razliku od njih, mnoge male stranke pa čak i srednje uzele su naš plan, i sad ga, poput HSLS-a, prilično oštro zastupaju, ističe.
Kao jedan od glavnih prioriteta nove vlasti Ferdelji navodi teritorijalni preustroj zemlje.
Smanjenjem broja lokalnih jedinica sa sadašnjih 600 na 150 umanjili bi se nameti gospodarstvu za čak četiri puta, kazao je.
U sklopu Cromina skupa profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Ante Pulić iznio je podatke po kojima je broj poduzetnika u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine porastao za 1.500 u odnosu na isto razdoblje lani, porasli su ukupni prihodi i dobit poduzetnika, a gospodarstvo je stvorilo u prvih devet mjeseci 108,5 milijardi kuna dodane vrijednosti, što je rast od 11,7 posto.
Prema tim podacima, kaže Pulić, hrvatsko gospodarstvo pokazalo se sposobno nositi sa krizom.
No, Ferdelji je skeptičan prema tim podacima i napominje kako nisu desezonirani te kako ne bi bilo prvi put da statistika vrši propagandu za političke potrebe.
Kad je riječ o povećanju broja tvrtki, Ferdelji kaže kako je u Hrvatskoj šest puta teže ugasiti tvrtku nego otvoriti novu te kako ima dosta poslovnih subjekata koji godinama ne ostvaruju nikakav promet.