Na dvodnevnome skupu pod nazivom "Kako poučavati o izgrađivanju Europe u vrijeme integracije zemalja europskog jugoistoka? Stajališta europskih povjesničara", koji je u Zagrebu okupio francuske, njemačke, hrvatske, bosanske, slovenske i srpske povjesničare i predavače povijesti, govorilo se o udžbeniku koji su zajedno pripremili Francuzi i Nijemci ne bi li gimnazijalci iz tih dviju zemalja učili zajedničku povijest.
"Nacionalna povijest služi kao opravdanje oslobodilačkih pokreta", rekao je Dominique Borne s Europskog instituta za religijske znanosti u Parizu, "a pisana je u agresivnosti sukoba. Međutim, privilegirano prenošenje nacionalne povijesti odvija se u školi gdje poprima oblik istinskog nacionalnog romana koji usađuje militantnu, ponekad i ratničku viziju domoljubnih vrijednosti".
"Stoga je potrebno obnavljanje svake nacionalne povijesti da bi se pokazalo kako povijest čine raznolikost, slučajnosti i razilaženja", drži Borne.
Školski udžbenik iz povijesti Histoire/Geschihte počiva na inicijativi Njemačko-francuskog parlamenta mladih. U povodu 40. godišnjice Elizejskog ugovora iz 1963. sudionici su 23. siječnja 2003. potaknuli "uvođenje udžbenika iz povijesti istog sadržaja za obje zemlje kako bi se otklonile predrasude nastale neznanjem", rekao je Peter Geiss sa sveučilišta u Wuppertalu, njemački suizdavač i koautor udžbenika. Tu su inicijativu prihvatile francuska i njemačka vlada i dvonacionalni je tim autora i izdavača stvorio trotomni udžbenik koji razmatra razvojne smjernice europske povijesti od atenske demokracije do sadašnjosti.
Geiss je rekao kako je u radu stekao dojam da povezivanje različitih didaktičkih i historiografskih tradicija nastave povijesti u objema zemljama omogućuje uzajamno upotpunjavanje i oplođivanje nacionalnih kultura nastave.
Damir Agičić sa sveučilišta u Zagrebu kaže kako bi trebalo u pripremu za poučavanje povijesti susjeda uvesti terensku nastavu i međusobne posjete studenata različitim mjestima sjećanja, poput rapskoga Kampora ili Gologa otoka. Tako bi se ostvarila suradnja na poučavanju o teškim iskustvima novije povijesti, hrvatsko-slovensko-talijanske u Kamporu, te suradnje Hrvatske i sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. I Agičić i Berne slažu se da bi trebalo pronaći nova mjesta zajedničke povijesti, osim onih tragičnih poput Auschwitza.
Kolokvij što završava u petak pozdravili su rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš, te veleposlanici Njemačke i Francuske Bernd Fischer i Jerome Pasquier.