O zborniku su govorili književnik Stjepan Šešelj, član uredništva zbornika jezikoslovac Domagoj Vidović i publicist Mate Kovačević.
Zbornik skida naslage zaborava i na temelju izvorne i nepoznate građe progovara o podrijetlu Ruđera Boškovića, rekao je Šešelj dodavši kako je u zborniku obrađeno i područje Dubrave odakle potječu Boškovići.
Objašnjavajući topografsko nazivlje, Vidović je govorio o složenim pitanjima etničkih odnosa i nacionalnoj pripadnosti rodova na području Popova.
Napomenuo je kako su u mjesnoj toponimiji vidljivi ostatci predrimskoga i dalmatinskog supstrata, a od adstrata se, podsjetio je, ističu mnogi turcizmi. "Dobro je zastupljen i mletački sloj, a na jednom mjestu spominje se jedan vlaški te jedan njemački toponim", rekao je dodavši kako su toponimi tvoreni hrvatskim apelativima danas neprozirni zbog svoje starine.
Kovačević smatra kako je zbornik radova lepeza različitih radova o podrijetlu i mjestu podrijetla hrvatskoga isusovca i znanstvenika Ruđera Josipa Boškovića. "Ispisani su različitim diskursom – od znanstvenih radova do novinskih reportaža i prozno-poetskih zapisa", rekao je dodavši kako oni kao zahvat u cjelinu osvjetljavaju Boškovićevo podrijetlo i pripadnost hrvatskom narodu te otkrivaju turobnu povijest njegova rodnoga kraja.
Ocijenio je kako radovi skidaju slojeve laži, prijevara i manipulacija imenom, podrijetlom i pripadnošću ovoga hrvatskog velikana. Po Kovačevićevim riječima, zbornik je svojevrsna obrambena utvrda od napadaja kojima je cilj fizičko zauzimanje hrvatskoga prostora.
U Humski zornik br. XIII. (463 str.) uvršteno je 28 radova 31 autora. Podijeljen je u pet dijelova. U prvom je obrađeno pitanje pripadnosti Ruđera Boškovića iz Orahova Dola u Dubravi. U drugom Orahov Do, u trećem Zavala u Dubravi, u četvrtom Bošković i naše doba, a u petom kao dodatak ostalim dijelovima i Boškovići u pjesmi i prozi.
Zbornik su objavili Muzej i galerija Neum te Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Dubrovnika.