Modrušan je podsjetio kako se Hrvatska obvezala da će do 2019. očistiti minski sumnjiv prostora od 772 četvorna kilometra u 12 županija, 101 gradu i općini. Također je podsjetio da je u početku rujna potpisan i sporazum o dodjeli sredstava Europske unije za razminiranje hrvatsko-mađarske granice. Taj projekt pod nazivom „Obnova minski zagađenih površina na području Drave i Dunava" (IPA prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska) vrijedan je 3,5 milijuna eura, od čega Hrvatskoj pripada 1,8 milijuna eura, što će biti utrošeno za razminiranje područja u općinama Dražu i Donjem Miholjcu u Osječko-baranjskoj županiji koje graniče s Mađarskom.
Upraviteljica Zaklade „Hrvatska bez mina“ Đurđa Adlešič izvijestila je voditelja delegacije EK-a Vandorena o zadaćama zaklade, edukacijskim programima i načinima informiranja stanovništva. Kazala je kako bez obzira na gospodarsku krizu, hrvatsko gospodarstavo nastavlja sudjelovati u humanitarnom razminiranju. Kako je rekla, očekuje se i rast donacija, jer su gospodarski subjekti u Hrvatskoj društveno odgovorni. Podsjetila je kako se 60 posto novca za razminiranje izdvaja iz državnog proračuna te je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja daje toliko novca za razminiranje.
Vandoren je rekao kako je vrlo bitno da se dogovoreni rokovi poštuju, t.j. da se Hrvatska obvezala da do 2019. bude zemlja bez mina. Tih preostalih gotovo 800 četvornih kilometara minski sumnjiva prostora velika su zapreka razvoju određenih dijelova Hrvatske, a za njihovo razminiranje potrebna su znatna financijska sredstva, rekao je. Dodao je da će Hrvatska razminiranje morati i dalje financirati iz proračuna, a u tome će joj pomoći EU.
EK i sve članice EU-a do sada su za razminiranje u Hrvatskoj izdvojile više od 27 milijuna eura, podsjetio je Vandoren, rekavši da su znatno pomogle i neke nečlanice. S obzirom na buduće članstvo Hrvatske u EU vrijeme je da hrvatske vlasti donesu plan o ulaganju sredstava iz EU-a. Potrebe su velike, riječ je o 600 milijuna eura i ne mogu reći na koji će način EU moći konkretno pridonijeti rješavanju tog pitanja, rekao je Vandoren, istaknuvši da je na dobrobit hrvatskih građana da vlada to počne razmatrati kao jedno od važnih pitanja u suradnji s EU-om.