ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko prokomentirao je danas uhićenje bivšeg šefa karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda Josipa Boljkovca rekavši kako su oni koji su poslije rata ubijali nenaoružane, zarobljenike i civile kompromitirali antifašističku borbu, pa takva procesuiranja samo mogu vratiti dignitet antifašističkoj borbi. "Ljudi koji su poslije rata ubijali nenaoružane ljude, zarobljenike i civile samo su kompromitirali antifašističku borbu pa prema tome ovakva procesuiranja mogu samo vratiti dignitet antifašističkoj borbi, a do toga nam je svima stalo", rekao je Karamarko novinarima ispred Banskih dvora. Dodao je kako ne mu nije jasno zašto se neki toliko uzbuđuju zato što se ide u procesuiranje nekog poslijeratnog zločina. "Ne govorimo o zločinima koji su počinjeni do 9. svibnja 1945. u ratnim borbama, dakle u nekakvim normalnim okršajima. Govorimo o zločinima koji su počinjeni nakon 9. svibnja 1945. godine", pojasnio je.
ZAGREB - Branitelj HDZ-a Vladimir Gredelj ocijenio je danas protuustavnim i anticivilizacijskim prejudiciranje krivnje HDZ-a od strane nezanemarivog dijela hrvatskih medija prije nego što je suđenje za 'crni fond' i počelo. "Na medijske osude prije no što je suđenje i počelo odgovaram: HDZ kao pravna osoba nije kriv, niti odgovoran za djela koja se stavljaju na teret pojedinim članovima HDZ-a", naveo je u priopćenju Gredelj. Naglasio je kako 220 tisuća članova nije imalo nikakve materijalne niti bilo kakve druge koristi od eventualne kriminalne aktivnosti tih pojedinaca. Upravo suprotno, naveo je HDZ-ov odvjetnik Gredelj, HDZ kao cjelina trpi i još dugo će trpjeti teško sagledivu političku, moralnu i materijalnu štetu. Napominjući kako svojim stavovima ne želi negirati ni prejudicirati pitanje odgovornosti drugih u tom postupku, Gredelj je najavio da će te stavove šire obrazložiti na konferenciji za novinare o čemu će, kaže, javnost pravovremeno obavijestiti. Gredelj je pozvao medije da barem u nastavku postupka poštuju Ustav RH, zakone i kodeks vlastite profesije i na taj način osiguraju okrivljenicima u tom postupku pravo na pošteno suđenje, koje je, smatra, dosadašnjim djelovanjem medija u nezanemarivoj mjeri ugroženo. Gredelj je naveo u priopćenju da se zbog iznimno velikog interesa javnosti, potaknut stotinama poziva novinara, odlučio u svojstvu branitelja HDZ-a očitovati na "protuustavno i anticivilizacijsko prejudiciranje krivnje nezanemarivog djela hrvatskih medija", na sasvim načelnoj razini, poštujući načelo tajnosti istrage.
OSIJEK - Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Josip Friščić izjavio je večeras u Osijeku kako ta stranka ne pripada onima koje "u euforiji nude obećanja iza kojih nema realizacije". Na motivacijskome skupu stranke za 4. izbornu jedinicu Friščić je rekao kako je provedbom HSS-ova programa "Preporod hrvatskoga sela" iz državnog proračuna u protekle četiri godine u različite projekte u poljoprivredi uloženo 15 milijarda kuna, od čega zasigurno najviše na području istočne Hrvatske. Friščić je dodao kako HSS smatra da je potrebno očuvati ustroj lokalne i regionalne samouprave te da ukidanje općina i gradova ne bi bilo dobro jer su jedinice lokalne samouprave kroz mnoge poduzetničke zone i otvaranje radnih mjesta pokazale da pridonose omogućavanju boljeg života na svojim područjima. Ocijenio je da bi mogući dolazak MMF-a u Hrvatsku značio smanjivanje plaća i mirovina te otpuštanja, a u HSS-u smatraju da "znamo biti gazde na svome gospodarstvu i u svojim sredinama". U izjavi novinarima Friščić je rekao kako ne vjeruje "u mogućnost izbornog fijaska HSS-a", dodajući da je ta stranka po broju članova druga u Hrvatskoj s više od 52.000 članova. Istaknuo je kako u HSS-u vjeruju da će, nakon parlamentarnih izbora, u Hrvatskome saboru imati istu snagu, a želja im je da ona bude i veća.
VUKOVAR - Na Županijskom sudu u Vukovaru danas je pod predsjedanjem suca Nikole Bešenskog počela glavna rasprava u postupku protiv Milorada Momića (47), optužena za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Berku 1991. Milorad Momić, s boravištem u Francuskoj, uhićen je u Francuskim Alpama na temelju Interpolove tjeralice raspisane u veljači ove godine. Nakon izručenja Hrvatskoj, 2. rujna, smješten je u osječki zatvor. Bio je pripadnik zloglasne specijalne jedinice "Škorpioni". Po optužnici, koju je pročitao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru Vlatko Miljković, Momić je optužen da je u početku rujna 1991. s Ilijom Čučkovićem u Berku na ulici s transportera rafalnom paljbom ubio Katu Gavranović te da je pretukao mještanke Anđu Rušnov, Danicu Rušnov i Maru Kujundžić, počinivši kazneno dijelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optuženi Milorad Momić izjavio je nije kriv. Svjedokinja Ana Mitrović, mještanka Berka, navela je kako su joj, dok je bila u progonstvu, mnogi ljudi rekli da je optuženi Momić sudjelovao u odvođenju njezina supruga i drugih osoba iz Sotinačke ulice tijekom okupacije Berka. Jelena Mitrović je kazala kako je optuženog Momića viđala povremeno dok se nalazila "u logoru u Penavićevoj kući". Glavna rasprava nastavlja se 5. prosinca saslušavanjem novih svjedoka.
KARLOVAC - Predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH) Šemso Tanković izjavio je na današnjem predstavljanju u Širokoj Rijeci, u Karlovačkoj županiji, kako vjeruje da će na izborima dobiti novi saborski mandat i treći put predstavljati "manjince" - Albance, Bošnjake, Crnogorce, Makedonce i Slovence. Kako je rekao, osim "svojih Bošnjaka", ima i potporu dijela Albanaca, a zbog zasluga u prošlom mandatu, nada se i glasovima drugih "manjinaca". Vjeruje da će dobiti i treći mandat jer je najveći uspjeh SDAH tijekom posljednjeg mandata vraćanje bošnjačke i slovenske manjine u hrvatski Ustav. Možda se to nekome čini nevažnim, ali to je izvorišna osnova za druga prava, rekao je Tanković u Domu za starije i nemoćne u Širokoj Rijeci kojem je SDAH donirao deset tisuća kuna. Kako je kazao Tanković, "bolje da se tako promovira nego da troši na skupi promidžbeni materijal". Kako je ocijenio "izbacivanje" Bošnjaka i Slovenaca iz Ustava dogodilo se 1997. godine zahvaljujući Furiju Radinu i Miloradu Pupovcu, zbog čega se i danas mnogi još nisu deklarirali kao manjina. "Mnogi od nas nisu željeli otići u mjesni ured i u popisu birača navesti 'Bošnjak'. Rezonirali su ovako - izbačeni smo iz Ustava, tu se nešto događa, i proizvod tog straha je i danas činjenica da je popisu birača samo 12 tisuća deklariranih Bošnjaka, a 40.000 se vode kao Musliman, Jugoslaven ili neopredijeljen", rekao je Tanković.
ZAGREB - Raspisan je javni natječaj za izbor hrvatskog kandidata za suce pri Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu jer sadašnjoj sutkinji Nini Vajić potkraj listopada iduće godine prestaje mandat, a četiri mjeseca prije toga, u lipnju, Parlamentarna skupština Vijeća Europe birat će novog hrvatskog suca na razdoblje od devet godina bez mogućnosti ponovna izbora. Ministarstvo pravosuđa izvijestilo je danas da će javni natječaj biti objavljen u Narodnim novinama, na službenoj web stranici tog ministarstva te u dnevnim tiskovinama. Kandidati za suca Europskog suda za ljudska prava moraju biti visoka moralnog ugleda, ispunjavati uvjete koji se traže za obavljanje visokih sudačkih dužnosti ili biti pravnici priznati kao ugledni stručnjaci. Uvjet je i da su mlađi od 70 godina te da aktivno vladaju jednim i pasivno drugim službenim jezikom Vijeća Europe, to jest engleskim i francuskim. Postupak izbora kandidata provodi Povjerenstvo za izbor kandidata RH za suca pri Europskom sudu za ljudska prava koje je osnovala Vlada.
VODICE - Proizvođači autohtonih proizvoda s hrvatskih otoka, njih ukupno 51, danas su na svečanoj dodjeli održanoj u hotelu Olympia u Vodicama primili maketu i plaketu oznake 'Hrvatski otočni proizvod' za 2011. godinu. Na svečanosti koja se održala u organizaciji Ministarstva mora, prometa infrastrukture, oznaku 'Hrvatski otočni proizvod' ponijelo je 87 novih proizvoda nagrađenih proizvođača, a u ovom trenutku ovu oznaku nosi 255 proizvoda i proizvodnih linija 101 otočnog proizvođača sa dvadeset hrvatskih otoka. Nagrade je u ime Ministarstva proizvođačima uručio državni tajnik za otoke i priobalje Josip Borić koji je istaknuo kako je tijekom osam godina za projekte i programe na otocima iz državnog proračuna usmjereno 10,5 milijardi kuna. Državni tajnik naveo je pet najvažnijih poticaja koji su olakšali život otočanima, te dodao kako se broj stanovnika na otocima povećao za 7,5 tisuća u odnosu na popis iz 2001. godine. Prije svega, kazao je Borić, osiguran je siguran i brz prijevoz do otoka kupnjom 12 novih brodova, trajekata i katamarana, a to je koštalo oko 140 milijuna eura. Tijekom osam godina uređeno je i više od 70 luka na kopnu i otocima, što je koštalo oko 340 milijuna kuna, a otočanima su isplaćene subvencije i potpore u iznosu od 450 milijuna kuna i to u stavkama pomorskog i cestovnog prijevoza, vodoopskrbe, te pomoći otočkim poslodavcima. Država je također prije sedam godina osigurala zajam za sto otočkih projekata, a ovih dana očekuje se novi zajam vrijedan 400 milijuna kuna putem kojega će se realizirati novih sto projekata koje će kandidirati otočani, kazao je Borić. Konačno, značajnu potporu otočanima pružio je upravo projekt 'Hrvatski otočni proizvod', pokrenut prije pet godina sa ciljem poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji kvalitetnih izvornih proizvoda.
TUHELJSKE TOPLICE - Predsjednik Hrvatskog saveza mljekara Igor Rešetar danas po završetku Prve međunarodne konferencije o budućnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj rekao je da su potrebe hrvatskog stanovništva za mlijekom milijardu litara na godinu, a očekuje se da će ove godine proizvesti samo 600 milijuna litara. Kako je Rešetar rekao na tiskovnoj konferenciji u Tuheljskim Toplicma gdje se održala konferencija, posljednje dvije-tri godine proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj drastično se smanjuje te je krajnji rok da se nešto učini. Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj na godinu pada sedam posto unatoč tome što nam kvota proizvodnje s ulaskom u Europsku uniju iznosi 770 milijuna litara. Zato 40 posto mlijeka i mliječnih proizvoda Hrvatska uvozi, a kad i ako jednog dana ispuni kvotu, morat ćemo uvoziti još 200-300 milijuna litara na godinu, rekao je Igor Rešetar. Kako je rekao, svrha dvodnevne konferencije bila je definirati nužne mjere buduće nacionalne agrarne politike za povećanje konkurentnosti hrvatskog seljaka s onima iz Europske unije i održive proizvodnje u Hrvatskoj, a uskoro i na jedinstvenom europskom tržištu. Kako bi naš seljak bio konkurentan europskom, hitno bi se trebao promijeniti zakon o legalizaciji poljoprivrednih objekata jer je ovakav kakav je danas preskup i nije provediv, istaknuo je. Također je rekao kao je nužna primjena Pravilnika o nitratnoj direktivi. S tim u vezi, istaknuo je kako hrvatski seljak još nema tolike kapacitete da čak šest mjeseci može u vodonepropusnim betonskim cisternama skladištiti gnoj i gnojnicu. Tkođer je potrebno uskladiti razne druge pravilnike te riješiti isplatu potpora. Sve dok se ti problemi ne riješe, hrvatski seljak neće biti konkurentan jer nam poticaji koje daje država služe isključivo za pokrivanje osnovnih troškova proizvodnje i tekuće poslovanje, izjavio je Rešetar.
OSIJEK - U povijesnoj osječkoj jezgri Tvrđi, na Trgu sv. Trojstva, završila je obnova Ekonomske i upravne škole, u koju je uloženo više od dva milijuna kuna, od toga Osječko-baranjska županija 1,7 milijuna, a ostalo Agencija za obnovu Tvrđe. Školsku zgradu, koja dominira središnjim trgom u Tvrđi, koja je izgrađena 1873., obišli su danas župan Vladimir Šišljagić i gradonačelnik Krešimir Bubalo, koji su izrazili zadovoljstvo završenim radovima. Obnovljeno je pročelje zaštićene zgrade i unutrašnja stolarija. Školska pedagoginja Maja Akšamović-Andrić rekla je da Ekonomsku i upravnu školu pohađa 837 učenika u 31 razredu. Dodala je da u školi ima 77 zaposlenika, od kojih nastavu izvode 62 nastavnika.
RIJEKA - Iz Akcije mladih danas su upozorili na, kako su naveli, nezakonitosti i moguću veliku opasnost od odlagališta azbesta za primorsko-goransku županiju, koje se gradi na Sović Lazu pokraj Delnica. Akcija mladih navodi da lokalni i županijski političari posve zanemaruju glas javnosti i građana Gorskog kotara te da su ta političa stranka i udruge građana iz Gorskog kotara prikupile gotovo 2500 potpisa protiv odlagališta u Sović Lazu. Medijima su dostavili presliku dopisa koji su Hrvatske vode u listopadu ove godine uputile na postupanje Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, u kojem pak stoji da se “to odlagalište komunalnog otpada nalazi u IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode u Gorskom kotaru” te da je “vodopravnim uvjetima propisano da se u razdoblju sanacije i uporabe odlagališta dopušta odlaganje isključivo komunalnog otpada”. Akcija mladih ocjenjuje da se projekt odlagališta azbesta pripremao netransparentno. Pozvali su mjerodavne da ispitaju kaznenu odgovornost svih odgovornih u ostvarivanju projekta kojim se, smatraju, krše hrvatski propisi i zakoni. Županijske su vlasti pozvali da budu odgovorne prema problemu zaštite okoliša i zdravlja građana.
SPLIT - Roman "U buri i oluji" hrvatskog književnika Velimira Deželića o burnom povijesnom razdoblju prije ujedinjenja i stvaranja hrvatske države pod kraljem Tomislavom predstavljen je danas u splitskoj nakladničkoj kući Verbumu. Deželić u romanu prvi put objavljenom 1902., pripovijedajući o mladome hrvatskom vitezu Tihomilu zaljubljenom u lijepu i skromnu djevojku Milenu te istodobno izloženom ljubavnim i političkim spletkama kneginje Gertrude, čitatelju vrlo spretno približava starodrevnu hrvatsku povijest iznoseći pritom jasnu i poticajnu moralnu poruku, rekao je glavni urednik Verbuma Petar Balta. Pisac je stvorio privlačan i za čitanje zanimljiv roman koristeći se svojom književničkom kreativnošću da bi povijesne podatke, koji čine okosnicu radnje, obogatio strastvenom ljubavnom dramom, napetim političkim previranjima i mnoštvom živopisnih likova. Velimir Deželić (1864.-1941.) bio je hrvatski književnik, knjižničar i leksikograf. Objavio je više od 20 knjiga pjesama, romana, kraćih proza, životopisa, studija, eseja i rasprava, a najveću je popularnost stekao povijesnim romanima s temama iz rane hrvatske povijesti. Osim romana "U buri i oluji" napisao je i romane "Hrvatske slave sjaj" (1924.) te trilogiju "Petar Krešimir" (1932.).
RIJEKA - U Državnom arhivu u Rijeci danas je otvorena izložba Arhiva Federacije BiH "Srebrenički inferno" koju čine 23 izloška o srebreničkoj tragediji. Riječ je uglavnom o fotografijama koje dokumentiraju razdoblje uoči pokolja u Srebrenici te postupke ekshumacije i identifikacije žrtava. Izložbu o genocidu koji su u ljeto 1995. počinili snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića otvorili su ravnatelj riječkoga Državnog arhiva Goran Crnković i direktor Arhiva Federacije BiH Adamir Jerković. Direktora Jerkovića primio je danas i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je izrazio zadovoljstvo što se ta izložba našla pred Riječanima. To je četvrta velika međunarodna izložba Arhiva Federacije BiH. Izložbu "Srebrenički inferno" vidjeli su dosad građani Burse, Kaira i Zadra. Na srebreničkom području u srpnju 1995. pripadnici vojske RS pobili su više od 8000 Bošnjaka, što je jedan od najvećih pokolja nakon Drugoga svjetskog rata.