Zastupnici su, većinom glasova (67 za, tri suzdržana- Friščić, Horvat, Tanković i sedam protiv-Adlešič, Čuhnil, Gabrić, Grčić, Kelić, Klemenić i Petir), skinuli zastupnički imunitet saborskom zastupniku Željku Jovanoviću. Prije toga su odbili izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) koje nije izglasalo prijedlog HDZ-ovih članova MIP-a da se Jovanoviću skine imunitet po HDZ-ovoj privatnoj tužbi za klevetu odnosno Jovanovićevih izjava o vrhu HDZ-a kao zločinačkoj organizaciji.
Podržali su, međutim, izvješće MIP-a po kojem se uskraćuje odobrenje za pokretanje postupka pred Općinskim sudom u Vukovaru protiv zastupnika HDZ-a Petra Mlinarića po tužbi vukovarskog gradonačelnika Željka Saba zbog klevete.
Odluka većine zastupnika da skinu zastupnički imunitet SDP-ovcu Željku Jovanoviću izazvala je burne reakcije izvan sabornice, a među prvima su reagirali Jovanović osobno te predsjednik SDP-a Zoran Milanović koji je takvu odluku nazvao "malim ustavnim udarom".
Sabor je danas donio Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije, a za taj je zakon glasovalo 72 zastupnika, dok ih je petoro bilo suzdržanih.
Tim zakonom se utvrđuje da su ništetni i bez pravnog učinka svi pravni akti bivše JNA, njezinih pravosudnih tijela, pravosudnih tijela bivše SFRJ i pravosudnih tijela Republike Srbije koji se odnose na Domovinski rat u Republici Hrvatskoj.
Dio zakona postao je i amandman Vlade kojeg je iznio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekavši da, po tome, pravosudna tijela RH neće postupati po zamolnicama pravosudnih tijela Srbije za pravnu pomoć u kaznenim postupcima ako je postupanje po takvim zamolnicama u suprotnosti s pravnim poretkom Hrvatske i šteti njenoj suverenosti i sigurnosti, te da odluku o postupanju po takvim zamolnicama donosi ministar pravosuđa.
Zastupnici su donijeli i Deklaraciju o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Hrvatske i Srbije.
Jednoglasno je i, kako je rekao predsjednik Sabora Luka Bebić, što mu je osobito drago, donesen Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, tj. pripadnicima hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine u europskim državama te hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima.
O tim će odnosima skrbiti Središnji državni ured za Hrvate izvan RH te poseban Savjet Vlade RH. Zakon uvodi status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, koji bi mogli steći Hrvati izvan RH bez hrvatskog državljanstva, ali i njihovi supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca te prijatelji hrvatskog naroda i RH koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo. Osobe kojima bi se priznao takav status neće se smatrati strancima pri ostvarivanju pogodnosti u području školskoga i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija.