Kako su se dosadašnji prevodilački susreti bavili samom strukom, ovogodišnja je tema gotovo uljez, no digitalizacija je toliko važna da bi nas mogla pregaziti ako ne uhvatimo pravi trenutak i vidimo što se događa s knjigom nakon što se ona objavi, rekao je Marko Kovačić, moderator 6. zagrebačkog prevodilačkog susreta, koji organizira Društvo hrvatskih književnih prevodilaca.
Marko Jurić, profesor pravne informatike na Pravnom fakultetu, drži kako pravo, iako sadrži dobre mehanizme, ne može biti od pretjerane pomoći u zaštiti interesa prevoditelja jer na te interese utječe puno toga, od tržišta i tehnologije do društvenih stavova o prevoditeljstvu.
Iako je prijevod autorskog djela sam po sebi zaštićen kao autorsko djelo i rezultat je intelektualnog i umjetničkog stvaranja, prevoditelje se doživljava kao podređene u odnosu na autora, a trebalo bi ih štititi na sličan način kao autore, ustvrdio je Jurić.
Po njegovim riječima, položaj prevoditelja otežava i što na tržištu nerijetko ne mogu naplatiti svoj rad, digitalna revolucija omogućila je da se svaki format lako promijeni te se stvaraju svima dostupne ilegalne i gotovo neizbrisive kopije, a dodatan problem je što se u društvu sve manje uvažava intelektualni rad, a prevoditeljski doprinos nije dovoljno vidljiv.
Jurić je prevoditeljima savjetovao da se institucionalno organiziraju slično kao što su to glazbenici napravili u zaštiti svojih autorskih prava, te da koriste dobre modele ugovora, u kojima bi se, među ostalim, predvidjela mogućnost e-izdanja i postavila ograničenja.
Prevoditelj Andy Jelčić također smatra da bi prioritet trebao biti zaštita autorskih prava te da bi se trebalo vidjeti u kolikoj mjeri dostupnost određenih sadržaja smanjuje kažnjivost njihova preuzimanja. Ocijenio je kako nove tehnologije ne treba doživljavati "kao vraga", kao što se skoro svaka novina dočekuje jer, rekao je, napredak elektroničkih naprava za čitanje vjerojatno neće ići linearno, a knjiga još uvijek ima dovoljno prednosti pred njima.
Tiskana knjiga je artefakt i, za razliku od svoje elektroničke inačice, još se smatra darom kada je nekome poklonite, otpornija je i trajnija, ustvrdio je Jelčić. Ne trebamo biti u panici da će se cijelo knjižarstvo okrenuti elektronici, a prijevod, lektura, dizajn i tiskare postati nepotrebni, jer će značajan dio književnosti ostati u obliku knjige, dodao je.
Kao prednosti elektroničkih medija za čitanje smatra što se njima, pod jednakom težinom prosječne knjige, može nositi puno više knjiga, što se knjige lakše nabavljaju i lakše se od njih odustaje, a imaju i dobru budućnost na području drama i kazališta.
U okviru Susreta prevoditelj s francuskog na njemački Holger Fock bavio se stanjem na tom području u Njemačkoj te nacionalnim razlikama u pristupu digitalnim pravima, izdavač Seid Serdarević usporedbom izdavaštva u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a predstavljena je i platforma Planet9 Hrvatskog Telekoma za prodaju, kupovinu i čitanje elektronočkih knjiga.