"Mislim da smo vrlo blizu rješenju. Očekujem da ćemo tijekom sutrašnjeg dana ili nakasnije u ponedjeljak imati rješenje na stolu", rekla je Kosor.
To rješenje nije ni lako ni jednostavno. Ali, mislim da će biti na obostrano zadovoljstvo, kazala je.
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu. Izmijenjeni su uvjeti za redovno stjecanje hrvatskog državljanstva, pa se tako produljuje duljina potrebnog stalnog boravka u Hrvatskoj s pet na osam godina.
Uz dosadašnje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, traži se i poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja. Izmjenama se jasnije definira pojam pripadnika hrvatskog naroda te iseljenika.
Tako se propisuje stjecanje hrvatskog državljanstva iseljenika, njihovih potomaka do trećeg stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovih bračnih drugova.
Izmjenama se definira i način dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu te propisuje da se ono utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
Naime, kako se navodi u obrazloženju, uočeni su brojni slučajevi zlouporaba prava i nezakonitog postupanja stranih državljana (krivotvorenje isprava, lažno predstavljanje i nacionalno izjašnjavanje).
Osobama koje su rođene na teritoriju Hrvatske, a ranije su zatražile otpust iz hrvatskog državljanstva i uzele drugo, ponovno dobivanje hrvatskog državljanstva vezuje se uz prestanak stranog.
Uvodi se i nova odredba prema kojoj osobe koje su na dana 8. listopada 1991. imale prebivalište u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, a do danas nisu stekle državljanstvo, ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva u pogledu duljine prijavljenog boravka.
Saboru je predložena i dopuna Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima i uvođenje dva nova spomendana - 15. ožujka, Dan osnivanja Narodne zaštite u Hrvatskoj i 30. travnja, Dan pogibije Zrinskog i Frankopana.
Vlada je odredila i članove Povjerenstva za suradnju s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK) čiji su članovi, uz premijerku Kosor i potpredsjednik Vlade Petar Čobanković te ministri Branko Bačić, Đuro Popijač i Dražen Bošnjaković.
Zadaća povjerenstva, čije je članove HBK sa svoje strane već odredila, biti nadzor provedbe svih ugovora između Hrvatske i Svete Stolice, kao i ugovora koji uređuju odnose Katoličke crkve u Hrvatskoj i RH, a Kosor je najavila da će prvi sastanak povjerenstva biti već idući tjedan.