Oko 900.000 Tunišana u inozemstvu treba izabrati 18 od ukupno 217 zastupnika buduće skupštine i u tu su svrhu biračka mjesta otvorena pri diplomatskim predstavništvima u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Sjevernoj Americi i arapskim zemljama, javlja francuska agencija AFP.
Ustavotvorna skupština treba napisati novi ustav te imenovati privremenu vladu do idućih izbora i ukupno je 7,3 milijuna birača pozvano u nedjelju na prve slobodne izbore u Tunisu nakon dva desetljeća Ben Alijeva režima koji je rezultate lažirao sebi u korist.
Natječe se 1.500 lista, stranačkih i neovisnih, proporcionalnim sustavom koji favorizira male stranke kako bi se izbjegla prevlast jedne formacije u zemlji kojom je pola stoljeća vladala jedna stranka.
Među 105 upisanih, deset stranaka ima većih izgleda. Najviše, od 20 do 30 posto glasova prema anketama, trebala bi dobiti islamistička stranka Enahda (arapski "preporod"), oštro gušena tijekom Ben Alijeva režima.
Njezin utemeljitelj Rašid Ganuši (70), koji se u siječnju vratio u Tunis nakon 20 godina egzila u Londonu, uvjerava da neće dirati u demokratske stečevine kao što su ženska prava niti nametnuti šerijatsko pravo. Tvrdi da mu je uzor AKP, demokratska, islamska stranka na vlasti u Turskoj.
Laička ljevica, umjetnički krugovi i sindikati optužuju Enahdu da govori dvostrukim jezikom, demokratskim javno, a radikalnim po džamijama kako je to činio Ganuši 70-tih godina.
Na lijevom centru ističu se Demokratska napredna stranka (PDP), koja zagovara liberalno gospodarstvo, Etakatol (na arapskom "forum") koja predstavlja lijevu elitu, te Kongres za republiku liječnika Monsefa Marzukija, koji je godinama djelovao u Francuskoj. Ljevicu čine i Etaždid, stranka bivših komunista socijaldemokratske orijentacije te Komunistička stranka tuniskih radnika.
Na desnoj strani su političari koji su, kako neki od njih javno priznaju, nasljednici Ustavnog demokratskog okupljanja (RCD), državne stranke bivšeg predsjednika Bena Alija.
Za zastupničko mjesto natječe se niz neovisnih zastupnika koji strahuju da će veće stranke "konfiscirati" plodove narodne revolucije.
"Revolucija jasmina", kojom je Tunis pokrenuo val pokreta nazvanih Arapsko proljeće, počela je u prosincu 2010., prosvjedima osiromašenih i nezaposlenih (16 do čak 19 posto), uglavnom mladih ljudi u zemlji od 10,6 milijuna stanovnika. Zbog nemira su se u prvoj polovici 2011., prepolovili prihodi od turizma, koji inače čine 6,5 posto prihoda zemlje, piše Reuters.
Dodaje da Međunarodni monetarni fond predviđa u 2012. rast od 3,9 posto za Tunis koji je 4. svjetski proizvođač i 2. svjetski izvoznik maslinova ulja. Poljoprivreda čini 10 posto BDP-a i upošljava 16 posto aktivnog stanovništva.
Nakon oko 300 ubijenih u gušenju prosvjeda, revolucija je pobijedila 14. siječnja kada je 75-godišnji Ben Ali izbjegao u Saudijsku Arabiju.