Izmjenama tog zakona iz svibnja ove godine riješeno je pitanje nadležnosti sudova koji mogu suditi za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava - specijalizirani županijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.
No, tada nije riješeno pitanje nadležnosti u slučaju ako je povodom žalbe Vrhovni sud RH ukinuo prvostupanjsku presudu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili drugih razloga koji mogu ili su utjecali na pravilnost presude.
Stoga je vlada predložila nove zakonske izmjene po kojima će se ponovljeni postupak moći provesti pred jednim od spomenuta četiri suda.
Izmjenama se uređuje i mjesna nadležnost ta četiri suda - osječki sud mjesno je nadležan za područja županijskih sudova u Slavonskom Brodu i Vukovaru, riječki sud za područja sudova u Puli i Karlovcu, splitski za sudove u Dubrovniku, Šibeniku i Zadru, a zagrebački za županijske sudove u Bjelovaru, Sisku, Varaždinu i Velikoj Gorici.
Ana Lovrin (HDZ) podsjetila je kako je zakon donešen još 2003. godine, a s ciljem pomaka u smjeru njegove učinkovitosti i nepristranosti u svibnju ove godine donešene su i njegove izmjene. Kada je riječ o četiri nadležna suda Lovrin je rekla da su oni najsposobniji i kadrovski najopremljeniji.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) rekla je kako je upravo koalicijska vlada 2003. donijela taj zakon, a Hrvatska je bila među prvim zemljama potpisnicama Statuta.
Klub HNS/HSU također je podržao zakonske izmjene, ali je Goran Beus Richemberg zamjerio što se u svibnju ove godine prilikom zakonskih izmjena nije dovoljno slušao glas zainteresirane javnosti, a među kojima i predstavnika sudske vlasti.
Zastupnici su u trećem čitanju podržali prijedlog Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora kojim se omogućuje sadašnjim zakupnicima, odnosno korisnicima poslovnog prostora u vlasništvu države ili regionalne i lokalne samouprave da kupe te prostore ako uredno izvršavaju ugovorne i financijske obveze.