HKK u današnjoj izjavi za javnost navodi kako im je na zadnjem sastanku s predsjednikom Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, ministrom Jasenom Mesićem, rečeno da država nema sredstava za sklapanje ugovora" te ocjenjuje da Vlada "već po ustaljenom prije izbora dijeli milijunske iznose Katoličkoj crkvi". Sklapanje ugovora s članicama HKK smatra važnim kako bi i te "uredno registrirane vjerske zajednice ostvarile svoje Ustavom i Zakonom zajamčena prava".
Tajnik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Franjo Dubrović za Hinu je izjavio kako Hrvatska izvršava presudu međunarodnog suda u Strasbourgu, čiji je predmet bilo pitanje održavanja vjeronauka u školama i priznavanja sklapanja braka u vjerskom obliku s građanskim učinkom. Financijska sredstva koja traži HKK nisu bila predmet toga spora, istaknuo je.
HKK ističe da "umjesto da izjednači prava sviju", država predlaže mijenjanje raznih zakona, time "dobivajući na vremenu i produžujući svoj diskriminacijski stav još od 2003." te najavljuje da će, ogluši li se Vlada na apel HKK i presudu suda, članice HKK o tome obavijestiti Vijeće ministara Europe i poduzeti daljnje pravne korake.
"Ukoliko HKK smatra da je u bilo čemu bila povrijeđena neka se slobodno obrati Vijeću ministara, kao što najavljuje u svom priopćenju", rekao je Dubrović.
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je 9. prosinca 2010. presudu protiv Hrvatske za diskriminaciju reformističkih crkava u odnosu na druge vjerske zajednice. Savez crkava "Riječ života", Crkva cjelovitog evanđelja i Protestantska reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj tužile su Republiku Hrvatsku jer, za razliku od drugih vjerskih zajednica, ne mogu imati vjersku poduku u javnim školama i vrtićima ni dobiti službeno priznanje crkvenog vjenčanja jer hrvatske vlasti nisu pristale zaključiti sporazum s tim crkvama kojima bi se regulirao njihov status, naveo je tada Sud.
Te tri crkve registrirane su 2003. kao vjerske zajednice, ali da bi mogle imati vjersku poduku u školama i zaključivati brak u crkvi koji ima zakonsku snagu, moraju zaključiti sporazum s državom o tim pitanjima. Taj im je zahtjev odbijen 2005. kada je zaključeno da ne ispunjavaju potrebne kriterije, odnosno da imaju najmanje 6.000 članova. Sud je u obrazloženju naveo da su neke vjerske zajednice zaključile sporazum s državom iako ni one ne ispunjavaju spomenuti kriterij.