Spomen-ploču i portret hrvatskoga znanstvenika, koja će se od četvrtka nalaziti u samu središtu Praga, u kompleksu Klementinuma, izradio je češki umjetnik Martin Zet. Time će se taj glasoviti hrvatski znanstvenik pridružiti malobrojnim velikanima hrvatske znanosti kojima je u inozemstvu na javnome mjestu podignut spomenik, stoji u današnjem priopćenju kojim su Sveučilište u Zagrebu, Grafički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) zagrebačkoga Sveučilišta i Državni hidrometeorološki zavod najavil prašku svečanost.
Na poticaj znanstvenika geofizičkog odsjeka PMF-a, u povodu stote obljetnice otkrića Mohorovičićeva diskontinuiteta, spomen-ploču postavljaju Sveučilište u Zagrebu, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatski geološki institut, Češka nacionalna knjižnica i Hrvatsko-češko društvo.
Andrija Mohorovičić rodio se 1857. u Voloskom kod Opatije, a umro u Zagrebu 1936. Studij matematike i fizike upisao je u Pragu 1875. U početku karijere bavio se meteorologijom i u dnevnim novinama prvi je objavljivao vremenske prognoze. U 20. stoljeću Mohorovičić se gotovo isključivo bavi područjem seizmologije u kojoj stječe svjetsku slavu. Spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova blizih potresa kroza Zemlju posebno je unaprijedio analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909. Tada je prvi u svijetu na osnovi analize seizmograma utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom (Moho), a njegovo je postojanje potvrđeno na čitavoj Zemlji.
To otkriće najvažnija je znanstvena spoznaja do koje se došlo u Hrvatskoj. Mohorovičiću u čast nazvan je 1970. krater na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom naziva i diskontinuitet između kore i plašta na Mjesecu, Merkuru i Marsu.
Andrija Mohorovičić svojim je otkrićima zadužio svijet, njegovo ime poznato je svim geofizičarima u svijetu i svojim se opusom uvrstio među istaknute velikane seizmologije 20. stoljeća.