ZAGREB - Na suđenju bivšem potpredsjedniku vlade Damiru Polančecu i ostalima u slučaju Spice danas su preslušane snimke vladinih sjednica na kojima je Polančec prezentirao promjene u dioničarskom ugovoru između Ine i MOL-a. Tužiteljica Tamara Laptoš nije željela pojasniti zašto je, među brojnim dokazima, predloženo preslušavanje tih snimaka. Mediji su ranije nagađali da je pravo upravljanja Inom mađarski MOL "platio" kreditom za 10,64 posto dionica Podravke. Snimke koje su danas preslušane nastale su krajem 2008. i u siječnju 2009. godine, a audio zapisi s vladinih sjednica na suđenju će se preslušavati i sutra. Nakon dokaza kojima USKOK želi ukazati da su se osmorica optuženih udružili kako bi novcem Podravke kupili većinski udio te koprivničke prehrambene tvrtke i pritom je oštetili za 400 milijuna kuna, svoje će dokaze predstaviti obrana. Sljedećeg tjedna na ovom bi se suđenju trebali pojaviti i prvi svjedoci. USKOK je predložio saslušavanje više od stotinu, a obrana 30-ak svjedoka. Od svjedoka koje je predložila obrana vijeće suca Siniše Pleše prihvatilo je predsjednika HSS-a Josipa Friščića, SDP-ovog gradonačelnika Koprivnice Zvonimira Mršića, bivšeg glasnogovornika vlade Ratka Mačeka i predsjednika Nadzornog odbora Podravke Ljubu Jurčića. Od javnosti poznatijih imena s liste USKOK-ovih svjedoka u sudnici bi se trebali pojaviti predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i bivši predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak. Uz Polančeca su na optuženičkoj klupi bivši čelnici Podravke Zdravko Šestak, Darko Marinac, Josip Pavlović i Saša Romac, vlasnik varaždinske Fimi grupe Milan Horvat, vlasnik i direktor splitske tvrtke SMS Srđan Mladinić te zagrebački odvjetnik Zoran Marković. Svi optuženi odbacili su tvrdnje USKOK-a o udruživanju radi stjecanja većinskog paketa dionica te ustvrdili kako su Polančec i ostali zapravo branili Podravku od neprijateljskog preuzimanja.
ZAGREB - Izlazeći iz zgrade Županijskog suda gdje mu se sudi u slučaju Podravka Polančec je kazao da je izuzetno zadovoljan što više nije pod istragom zbog sumnje da je Sanaderu pomogao u zlouporabi položaja kako bi MOL stekao većinska upravljačka prava nad hrvatskom naftnom kompanijom. "To samo potvrđuje ono što sam od prvog dana govorio. Ja sam tražio da čim prije dam iskaz i u njega sam unio jako puno materijalnih dokaza, a USKOK je očito zaključio da su oni vjerodostojni", kazao je Polančec. Rješenje o obustavi istrage bivši potpredsjednik vlade primio je prošli tjedan, a kao razlog obustave istrage navedeno je da nisu pronađeni dokazi da je pomagao u počinjenju kaznenog djela Sanaderu, koji je po USKOK-ovim tvrdnjama od Hernadija primio 10 milijuna eura mita kako bi zlouporabio položaj i MOL-u prepustio upravljanje Inom. Polovina novca Sanaderu je navodno isplaćena preko švicarskih tvrtki vlasnika Diokija i riječkog Novog lista Roberta Ježića. Osim što je od početka odbacivao sve optužbe Polančec je odbacivao i USKOK-ove tvrdnje da je ostale članove vlade doveo u zabludu prilikom izmjene dioničarskog ugovora između Ine i MOL-a. Danas je ponovio da nitko tko je poslušao sjednice vlade ili pročitao prezentaciju predstavljenu na užem kabinetu ne može tvrditi da mu nešto nije jasno. USKOK-ova tužiteljica Tamara Laptoš odustajanje od istrage nad Polančecom danas nije željela komentirati, ističući da ne može govoriti o slučajevima koji su u tijeku.
ZAGREB - Rezultati netom završena osmomjesečna "twinning light" projekta "Unapređenje izvješćivanja o okolišu Republike Hrvatske" financirana u sklopu programa Europske unije za Hrvatsku IPA I 2007., kojem je cilj bio poduprijeti zaštitu okoliša u Hrvatskoj jačanjem hrvatske Agencije za zaštitu okoliša (AZO), predstavljen je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Projekt vrijedan 235 tisuća eura počeo je 7. siječnja, a proveden je u suradnji s austrijskom agencijom za okoliš, uz potporu i suradnju stručnjaka iz istoimene slovačke agencije. Njime je omogućeno da Hrvatska počne dostavljati podatke iz državne mreže za praćenje kakvoće zraka u realnu vremenu, da se između hrvatskog i europskog registra onečišćenja okoliša pripremi prijenos usklađenih podataka o emisijama iz tvornica te prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš. Voditelj projekta iz hrvatske agencije za zaštitu okoliša Rene Vukelić naglasio je kako Hrvatska, po najnovijim procjenama Europske agencije za okoliš za 2010./2011., već ispunjava 92 posto obveza za izvješćivanje te da je na 11. mjestu od 38 zemalja članica Europske informacijske i promatračke mreže, što je znatno poboljšanje u usporedbi s procjenom za 2009./2010. kada je ispunjavala 78 posto obveza i bila na 25. mjestu. Voditelj projekata iz zemlje partnera Johannes Mayer iz austrijske agencije za okoliš pohvalio je trud hrvatskih agencija te zaključio da je projekt bio vrlo uspješan u kratku razdoblju provedbe.
ZAGREB - Hrvatska stranka prava (HSP) danas je predstavila šest video spotova u kojima izražavaju svoje protivljenje ulasku Hrvatske u EU, a koje će uputiti nacionalnim i lokalnim televizijama sa zahtjevom da ih prikažu, kao što su to učinili i s vladinim spotovima u kojima se promiče ulazak Hrvatske EU. Predsjednik HSP-a Daniel Srb zatražio je da njihovi spotovi imaju isti tretman te da se plaćaju novcem poreznih obveznika, kao što su plaćeni i vladini spotovi. Srb je posebno prozvao HRT od kojeg očekuje, kako je kazao, da spotove protiv ulaska Hrvatske u EU prikaže "isto kao što je prikazao vladine", obzirom da i oni pretplatnici koji nisu za ulazak Hrvatske u EU plaćaju pretplatu. Autor spotova i član Predsjedništva stranke Zvonimir Šimić kazao je da su spotovi snimljeni "amaterski" te da "nisu vrhunske kvalitete", no njihov je smisao da obični građani, u ovom slučaju - poljoprivrednik, inženjer, branitelji, studenti, mlada poduzetnica te jedna baka, kažu zašto se protive ulasku u EU.
ZAGREB - Bivši potpredsjednici Hrvatskog fonda za privatizaciju Josip Matanović i Robert Peša danas su nepravomoćno oslobođeni u ponovljenom suđenju u slučaju "veliki maestro", no Matanoviću unatoč oslobađajućoj presudi ostaje 11-godišnja zatvorska kazna na koju je osuđen u prvom postupku. Ponovljeno suđenje bivšim potpredsjednicima HFP-a zatražio je Vrhovni sud koji je lani u ožujku, nakon žalbi na prvostupanjsku presudu, potvrdio 11-godišnju kaznu Matanoviću i ukinuo dvogodišnju osuđujuću presudu Peši. Matanoviću je prihvaćen samo dio žalbe koji se odnosi na davanje mita u slučaju ciglane u Ninu kada je uskokovom pouzdaniku Jošku Kuzmaniću tvrdio da je Peša pristao primiti 200.000 eura mita. Poput Vrhovnog suda i Županijski je sud zaključio da ničim, pa ni USKOK-ovim tajnim snimanjem razgovora, nije utvrđeno da je Peša na bilo koji način tražio ili pristao uzeti novac kako bi pogodovao stranom investitoru, koji je na zemljištu ciglane planirao izgraditi turističko naselje.
ZAGREB - U sklopu Svjetskog kongresa arhitekata koji će se na temu dizajna 2050. održati u Tokiju, 25. rujna će biti otvorena izložba "Arhitektura kao krajolik: morfologija hrvatske suvremene arhitekture" u organizaciji Veleposlanstvo RH u Tokiju i Udruženja hrvatskih arhitekata. Izložba će biti otvorena do 30. rujna, a Tokiju će se predstaviti nakon prošlogodišnje premijere na Londonskom festivalu arhitekture, priopćeno je danas iz Udruženja hrvatskih arhitekata. Odabrani projekti prezentirani su na 20 panela od pleksiglasa koji slično natpisima u botaničkom vrtu nastoje srasti sa prirodnim okolišem. Kustosi izložbe su Leo Modrčin i Maroje Mrduljaš koji će na Kongresu održati i predavanje pod naslovom "Hybrid concepts: between cultural avant-garde and instrumental modernisation". Na izložbi je predstavljeno 40 arhitektonskih projekata koji istražuju specifičan odnos s krajolikom u kojem se pokušava stvoriti simbioza između građevne forme i terena.
RIJEKA - Zamjenica župana Nada Turina-Đuri danas je na redovitoj konferenciji za novinare u Primorsko-goranskoj županiji kazala da srednja škola „Vladimira Nazora“ u Čabru do daljnjeg ostaje matična škola "jer smo zahtjevima prema mjerodavnom ministarstvu uspjeli zaštititi to čabarsko područje od gubitka standarda u društvenoj infrastrukturi". Župan Zlatko Komadina kritizirao je prije desetak dana najavu ukidanja statusa samostalne srednje škole u Čabru, ocijenivši da je upitno kakva je to grad Čabar jedinica lokalne samouprave ako nema svoje škole te da je riječ o "razvlašćivanju osnivača od upravljanja školama". Županija je bila uvrstila u prijedlog mreža srednjih škola srednju matičnu školu u Čabru, s oko 70 učenika, smatrajući da je to potrebno kako bi se na tom području zadržalo stanovništvo. Mjerodavno ministarstvo ipak je bilo prihvatilo prijedlog mreže srednjih škola u kojemu je srednja škola u Čabru područna škola srednje škole u Delnicama.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je izraze sućuti obitelji preminulog Ive Škrabala, filmskog režisera, scenarista, dramaturga, povjesničara hrvatskog filma i političara istaknuvši da je Škrabalo kao intelektualac britka jezika i živa duha ostavio dubok trag u hrvatskoj politici i kulturi. "Sa žalošću sam primio vijest o smrti Ive Škrabala, našeg zaslužnog kulturnog djelatnika i političara. Sjećajući se njegove drage osobe, želim istaknuti prije svega njegova politička nastojanja koja su uvijek, i tijekom Hrvatskog proljeća, kao i u devedesetim godinama imale cilj promicati osobnu i nacionalnu slobodu, demokraciju i ljudska prava. Uvijek koncilijantan, znao je svoje zamisli pretakati u stvarnost, značajno pridonijevši promicanju kulture političkog i javnog dijaloga", ističe predsjednik Josipović. "Hrvatska kultura odlaskom Ive Škrabala ostala je bez ključnog kroničara hrvatskog filma, čovjeka koji je svojim radom na raznim filmskim projektima višestruko i trajno pridonio razvoju našeg filmskog stvaralaštva, posebice dokumentaristike, filmske esejistike, povijesti i enciklopedistike. Ivo Škrabalo bio je filmski erudit koji je s podjednakim entuzijazmom stvarao, pisao i radio na promociji hrvatskoga filma, ali i preobrazbi hrvatske kinematografije", stoji u u brzojavu sućuti predsjednika Josipovića.
ZAGREB - U povodu smrti istaknutog hrvatskog povjesničara filma, filmskog redatelja, scenarista, dramaturga, filmskog publicista i političara Ive Škrabala, ministar kulture Jasen Mesić u ime Ministarstva kulture i svoje osobno izrazio je danas iskrenu sućut njegovoj obitelji zbog gubitka voljene osobe. Ivo Škrabalo predanim je radom kontinuirano obogaćivao hrvatsku kinematografiju i filmsku publicistiku, a svoju je svestranost iskazivao kroz brojne režije kratkometražnih i dokumentarnih filmova, od kojih se posebno ističu "Velika porodica" i "Slamarke divojke", kroz članke u "Filmskoj enciklopediji" te portretima i esejima o velikanima hrvatskoga filma. U njegovom najvećem ostvarenju, "Između publike i države: povijest hrvatske kinematografije 1896-1980" iz 1984. godine, izričito je istaknuo posebnosti hrvatske kinematografije. Inicijativom osnivanja "Dana hrvatskog filma" i "Hrvatskog filmskog ljetopisa", ostavio je neizbrisiv trag na području filmske umjetnosti, stoji u brzojavu. Osobit pečat ostavio je u politici u kojoj se aktivirao početkom devedesetih godina kada je, postavši pomoćnikom ministra kulture za vrijeme Domovinskog rata, predano radio na promociji hrvatske kulture.
ZAGREB - Nagrada Europske unije za kulturno nasljeđe "Europa nostra" svečano će sutra u Komiži biti uručena Udruzi Dragodid za projekt očuvanja suhozidnih graditeljskih tehnika istočnog Jadrana, a istodobno će biti otvorena i izložba posvećena suhozidu. Nagrada se svake godine dodjeljuje za najveće uspjehe ostvarene u očuvanju kulturne baštine te u podizanju svijesti o potrebi zaštite kulturne baštine i to u četiri kategorije: za konzervatorske projekte, istraživanje, pojedincima zaslužnim za zaštitu kulturne baštine te za obrazovanje, poučavanje i podizanje svijesti o potrebi zaštite europske kulturne baštine. Ove je godine na kongresu održanom u lipnju u Amsterdamu nagradu dobilo 27 projekata, a hrvatska udruga Dragodid nagradu je dobila u kategoriji obrazovanja, poučavanja i podizanja svijesti o potrebi zaštite europske kulturne baštine. "Tradicionalni suhozid dragocjeno je obilježje hrvatskoga priobalnog krajolika", istaknuo je žiri u obrazloženju nagrade. Skupina Dragodid razvila je incijative i uložila vrijeme i snagu u svladavanje tradicionalne vještine suhozida i time vratila samopouzdanje lokalnim zajednicama nudeći im pomoć u očuvanju naizgled skromnoga nasljeđa, naveo je žiri. Udruga Dragodid osnovana je 2007. godine, a cilj joj je obnova i revitalizacija naselja Dragodid na Visu te istraživanje materijala, tehnika i struktura narodnog (predajnog, tradicijskog) graditeljstva.
ZAGREB - I ove jeseni, od rujna do prosinca, Hrvatske željeznice (HŽ) provode akciju "Vlak je uvijek brži" kojom žele djelovati preventivno te upozoriti sve sudionike u prometu na opasnosti neopreznog prelaska željezničko-cestovnih prijelaza, a akcija počinje sutra, 20. rujna, na željezničko-cestovnome prijelazu u Vodovodnoj ulici u Zagrebu, priopćeno je danas iz HŽ-a. Na tom će prijelazu, pokraj Zapadnog kolodvora, na raskrižju s Magazinskom, od 10 do 11 sati sudionicima u prometu bit podijeljeni edukativni i promotivni materijali akcije, koja se provodi pod pokroviteljstvom i u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvom unutarnjih poslova. Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je kako je izobrazba sudionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na moguće posljedice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila najučinkovitiji način promjene ponašanja i smanjenja broja nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima, navode iz HŽ-a. Prema statističkim podatcima, u većini slučajeva uzrok nesreće je nesmotrenost vozača cestovnih vozila, motociklista ili pješaka koji prelaze prugu i ne poštuju signalizaciju.
CRES - U Cresu je danas otvorena 20. međunarodna znanstvena interdisciplinarna konferencija "Dani Frane Petrića" koja obuhvaća dva skupa - "Filozofska gibanja na jugoistoku Europe" i simpozij "Od Petrića do Boškovića: Mijene u filozofiji prirode". Na prvom skupu "Filozofske mijene na jugoistoku Europe" govorit će sedamdesetak predavača iz 13 država, a na drugom 25. Visoki pokrovitelji konferencije su predsjednik Ivo Josipović, ministarstva kulture te znanosti, obrazovanja i športa i Primorsko-goranska županija, a organizirali su je Hrvatsko filozofsko društvo (HFD) i grad Cres. Na svečanu otvorenju sudionike i goste pozdravili su, među inima, predsjednik programskog odbora Pavo Barišić, predsjednik HFD-a Lino Veljak i predstavnik Međunarodne federacije filozofskih društava Peter Kemp. Na skupu će se, među ostalim, razmatrati tema demokracije i procesa demokratizacije u suvremenom svijetu, odnosi u posttotalitarnim društvima, civilno društvo u zemljama jugoistočne Europe, kultura netolerancije na ovim područjima i mogućnostima nadvladavanja, neki aspekti antropologije i bioetike. Skup "Filozofska gibanja na jugoistoku Europe" završava 21. rujna, a dan poslije počinje simpozij "Od Petrića do Boškovića: Mijene u filozofiji prirode", koji traje do 24. rujna.
KORČULA/ŠIBENIK - Vatrogasno operativno središte Državne uprave za zaštite i spašavanje (DUZS) u Divuljama zaprimilo je u 11,50 sati informaciju o požaru na otoku Korčuli kod Lumbarde, a koji se proširio s odlagališta otpada Kokojevica. U gašenju sudjeluju otočke vatrogasne snage i Sezonska intervencijska vatrogasna postrojba Korčule. Na požarište su upućena i dva kanadera. I noćas su na požarištu na području Pađena na dežurstvu bili pripadnici Državne intervencijske postrojbe (DIP) Splita i Zadra te javne vatrogasne postrojbe (JVP) Knina. Na dežurstvu i sanaciji požarišta, gdje je požar izbio 13. rujna, a lokaliziran 16. rujna, i dalje ostaju vatrogasne snage Šibensko-kninske županije. Danas od 11,25 sati ponovno je puštena u promet državna cesta D1 Gračac-Knin.
VARAŽDIN - Nagrada "Srebrni cvijet Europe" koju je Grad Varaždin dobio na završnoj svečanosti "Entente Florale Europe – Zlatni cvijet Europe", održanoj 16. rujna u Rogaškoj Slatini u Sloveniji, dokaz je da je Varaždin europski grad i na ponos je svim Varaždinkama i Varaždincima, istaknuo je danas u Varaždinu zamjenik gradonačelnika s ovlastima gradonačelnika Zlatko Horvat predstavljajući priznanje koje je gradu dodijeljeno za uređenje, ali i kvalitetu života građana općenito. Zahvalio je gradskim tvrtkama Varkom i Parkovi koji vode brigu o uređenju grada, Turističkoj zajednici Grada Varaždina, gradskim upravnim odjelima za turizam, kulturu i komunal te svim Varaždincima i Varaždinkama - bez kojih ne bi bilo ovakvih rezultata niti nagrade.
ZADAR - Požar otvorenog prostora kod mjesta Prljevo u Zadarskoj županiji, i dalje gase županijske vatrogasne snage te pripadnici Državnih intervencijskih postrojbi (DIP) Split, Šibenik i Zadar, a zračne snage su napustile požarište zbog kiše, izvijestila je Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS). Dojava o požaru je zaprimljena jučer oko 16 sati. Požar otvorenog prostora kod Gračaca, na predjelu Klapavica, ugašen je u 11,40 sati. Požar je dojavljen u Vatrogasno operativno središte DUZS-a u Divuljama jučer oko 11,40 sati.Požar otvorenog prostora kod mjesta Slivnica Gornja, kod Posedarja, koji je dojavljen oko jutros u 4 sata, ugašen je u 14,05 sati. Izgorjelo je oko 15 hektara hrastove šume, trave i niskog raslinja. U gašenje su sudjelovali pripadnici javne vatrogasne postrojbe (JVP) Zadar te dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD) Posedarje i Ražanac, kao i dva kanadera.
OSIJEK - Osječko-baranjska županija jedna je najbogatijih po fondu divljači i ribe te vodama i šumama pa je županijska razvojna strategija posebice usmjerena na lovni i ribolovni turizam u kontinentalnoj turističkoj ponudi. Od 2004. do 2011. u razvoj i unaprjeđenje lovstva županija je različitim projektima uložila više od devet milijuna kuna, kazao je župan Vladimir Šišljagić u povodu izlaska 100. broja časopisa "Glas lova i ribolova", objavljivanje kojega pomaže i županija. Posebno važnim Šišljagić je ocijenio liječenje baranjskoj jelena od velikog metilja, u što je županija do sada uložila 800.000 kuna, a i za ovu godinu je odobreno sto tisuća kuna. Lovište Hrvatskih šuma "Podravlje-Podunavlje", u sklopu kojega je i svjetski poznato tzv. tikveško lovište, više od tri stoljeća privlači najelitnije svjetske lovce, među kojima su bili i kraljevi, predsjednici država i ostali, doznaje se od Zlatana Mihaljevića, voditelja Lovstva u osječkoj Upravi šuma. Posebna vrijednost je trofejna divljač zbog koje riku jelena u kolovozu i rujnu prate lovci s naročitim zanimanjem, kazao je i dodao kako ove godine riku jelena prati velika suša.