U ime Zagorca, koji izdržava sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe položaja i ovlasti, to jest krađe dragulja, tužbu je podnijela zagrebačka odvjetnica Višnja Drenški-Lasan koja iza sebe ima već nekoliko dobivenih sporova pred sudom u Strasbourgu.
Tužbu je, kako je objasnila Hini, podnijela jer smatra da je Zagorcu hrvatsko pravosuđe prekršilo pravo na pravično i nepristrano suđenje te odredbu o zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
"Dobili smo potvrdu od suda da je tužba zaprimljena te da će se uskoro o njoj raspravljati", kazala je odvjetnica koja u tužbi, među ostalim, tvrdi da je Zagorcu pravo na pravično suđenje prekršio hrvatski Ustavni sud jer je zaključio da je njezina dopuna ustavne tužbe koju je već podnio Zagorčev prvi branitelj Zvonimir Hodak podnesena nakon isteka zakonskog roka.
Ustavni sud je, naime, 6. travnja ove godine kao neosnovanu odbacio Zagorčevu ustavnu tužbu na presudu u slučaju "dragulji". Tom tužbom Zagorec je iscrpio sva pravna sredstva u Hrvatskoj pa se obratio sudu u Strasbourgu.
U tužbi tom sudu Zagorec tvrdi da osuđujuća presuda protiv njega nije bila dostatno obrazložena jer Vrhovni sud uopće nije odgovorio na navode iz njegove žalbe, a uz to ga nije ni zvao na sjednicu nakon koje je donesena pravomoćna osuđujuća presuda, iako je Zagorec to tražio. Vrhovni sud je smatrao da njegovo pojavljivanje ne bi bilo svrhovito.
Zbog svega toga Zagorec od suda u Strasbourgu traži da utvrdi kršenja njegovih prava kako bi mu se omogćilo ponovno suđenje, a uz to traži i novčanu odštetu od nekoliko tisuća eura.
Zagorec je odlukom Županijskog suda, koju je potvrdio i Vrhovni sud, osuđen na sedam godina zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti jer je 2000., odlazeći s dužnosti pomoćnika ministra obrane, iz sefa ministarstva odnio torbu s draguljima.
Uz zatvorsku kaznu Zagorec je osuđen i na oduzimanje imovine vrijedne 39,4 milijuna kuna.
Nakon pravomoćne presude u slučaju "dragulji" nekad najodlikovaniji hrvatski general ostao je bez čina i odličja.