U pitanju je veliki ulog za Iran, drugog najvećeg proizvođača nafte u OPEC-u, jer je Kina jedna od rijetkih igrača na međunarodnoj političkoj sceni koji može investirati milijarde dolara potrebne Iranu da održi svoje strateške naftne kapacitete.
Obustava kineskih investicija potaknuta je, barem djelomično, nastojanjima Pekinga od kraja 2010. da smiri napetosti u odnosima sa SAD-om i smanji rizik da se kineske tvrtke nađu pod sankcijama koje je američki Kongres zdušno podupro, kažu dužnosnici.
Predsjednik Barack Obama i ključni ljudi njegove administraciji traže od Pekinga da učini više kako bi se obuzdale nuklearne aktivnosti Teherana, a potpredsjednik Joe Biden to je pitanje istaknuo tijekom nedavna posjeta Kini, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Caitlin Hayden.
S druge strane, Teheran je upozorio kineske kompanije da ubrzaju radove na energetskim projektima. Čini se kako Kina neće riskirati "pucanje" odnosa s Iranom, ali bi se ti odnosi mogli zakomplicirati, procjenjuju analitičari.
CNPC, najveća kineska energetska tvrtka, od lipnja je primila dva upozorenja iranskih partnera da ubrza radove na golemom nalazištu plina "Južni Pars" ili bi mogla izgubiti taj posao vrijedan više milijardi dolara, prenose iranski mediji.
Druga po veličini naftna tvrtka Sinopec Group odgodila je početak radova na nalazištu Yadavaran vrijednih dvije milijarde dolara.
Ti potezi možda odražavaju i nezadovoljstvo Pekinga uvjetima poslovanja u Iranu. Međunarodne energetske tvrtke već duže vrijeme smatraju da su uvjeti koji se postavljaju u iranskim ugovorima nepovoljni, a jedan kineski poslovni čovjek opisao je Irance kao "tvrde pregovarače".