STARA GRADIŠKA - U povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza, predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor otkrila je spomen ploču na zgradi bivšeg zatvora u Staroj Gradiški u znak sjećanja na političke zatvorenike - žrtve komunističkog režima, stradale u tom zatvoru. Spomen ploču žrtvama komunističkog režima postavila je Vlada RH, a premijerka Kosor u izjavi novinarima istaknula je kako upravo Stara Gradiška može biti simbol onoga što totalni režimi mogu učiniti čovjeku i njegovu dostojanstvu. Ovdje treba doći učiti, rekla je Kosor, dodajući kako je najvažnije što se želi postići današnjim obilježavanjem, to "da se sve činjenice moraju uvijek stavljati na stol, i da se ništa od onoga što se događalo, ne smije zaboraviti te da se moramo jednako sjećati svih žrtava". "Neprekidno baratanje činjenicama važno je kako bismo imali pravi temelj za put u budućnost, jer je povijesna pravda znati što se, gdje i u koje vrijeme događalo", rekla je premijerka Kosor. Pred zgradom bivšega zatvora u Staroj Gradiški, gdje je postavljena spomen ploča u sjećanje na političke zatvorenike - žrtve komunističkog režima stradale u tom zatvoru, premijerka je također istaknula kako je "ovo pravo mjesto da dođemo i poklonimo se žrtvama totalitarnih režima na prostoru Hrvatske, sa željom da se ništa ne zaboravi i istrage nastave. Posebno se klanjamo, s velikim poštovanjem, žrtvama nacizma, odnosno ustaškog režima u Hrvatskoj, ali nastojimo sada otvoriti vrata za istrage o komunističkim zločinima i da to ne bude tabu tema. Da se jednako otvoreno o zločinu i zločincima progovori", rekla je premijerka Kosor.
STARA GRADIŠKA - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor izjavila je danas, vezano uz jučerašnji sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Zagrebu, kako je središnje mjesto razgovora bilo jačanje gospodarske suradnje, da se razgovaralo o mogućim ulaganjima u energetiku i infrastrukturu te kako je izražena obostrana želja da potencijal njemačkog ulaganja bude još veći. "Ne mogu konkretno govoriti ni o jednom projektu, jer smo prije svega govorili načelno, ali isto tako govorili smo o projektima koji su sada u različitoj fazi", rekla je premijerka Kosor novinarima prilikom današnjeg posjeta Staroj Gradiški, gdje je ispred bivšeg Kazneno-popravnog doma obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Premijerka Kosor je istaknula kako je s njemačkom kancelarkom Merkel razgovarala "o mogućim ulaganjima u energetiku i infrastrukturu. Isticali smo nekoliko odličnih primjera ulaganja njemačkih gospodarstvenika u Hrvatsku. Vjetroelektrana kod Šibenika koja se proširuje, vrijedna više od 70 milijuna eura. Isto tako moguća dodatna ulaganja u infrastrukturu; razgovarali smo o mogućnosti ulaganja u luku Rijeka, izgradnji nizinske pruge, do nekih konkretnih primjera ulaganja sa Simensom". "Želimo da potencijal njemačkog ulaganja bude još veći; takvu želju izrazila je i gospođa Merkel. Iznimno sam zadovoljna jer je središnje mjesto razgovora bilo jačanje gospodarske suradnje", istakla je premijerka Kosor. Predsjednica Vlade rekla je kako su razgovori tekli u svjetlu činjenice da je Hrvatska buduća 28. članicu EU. "Puno sam govorila o onom što je Vlada RH u protekle dvije godine učinila o onom što se zove fiskalna odgovornost. Mislim da se to dodatno prepoznaje kao nešto iznimno što smo napravili i što jača našu poziciju i do ulaska u EU. Radimo prema zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Mnoge mjere koje smo proveli su omogućile i da zamrznemo rashode proračuna u ovoj, ali i idućoj godini. Ponašamo se razumno i štedljivo", rekla je Kosor, naglasivši kako je kroz provedene mjere Vlada uklonila mnoge prepreke za ulaganja i dodatno ojačala disciplinu u smislu racionalnog korištenja državnog proračuna. Posebno sam govorila o planu smanjivanja deficita do 2014. godine, kada bi to trebalo biti 1,6 posto državnog proračuna. To je osobito zanimalo kancelarku Merkel. Izrazila je zadovoljstvo onim što smo napravili, zaključila je premijerka Kosor.
STARA GRADIŠKA - Premijerka Jadranka Kosor izjavila je danas, na ponovljene upite novinara 'postoji li ipak alternativno rješenje za Pelješki most', kako će se taj projekt nastaviti. "Taj će se projekt nastaviti. Mi smo morali zastati zbog krize. Sve se događa onako kako smo najavljivali 2009. godine. Kada smo se borili za stabilizaciju proračuna tada sam rekla da ćemo morati zastati, ali da ćemo tražiti nove modele financiranja i da ćemo dovršetak mosta produžiti". "Mislim da su beskorisna i vrlo štetna prepucavanja onih koji ne misle da bi to trebalo biti, i onih koji misle da bi to trebalo biti. One političke opcije koje misle da je to nepotrebno i da Hrvatska treba biti slijepo crijevo, imaju pravo na svoje mišljenje. Mi koji smatramo da treba graditi autocestu do Dubrovnika i taj most, imamo pravo realizirati taj program", naglasila je premijerka Kosor prilikom posjeta Staroj Gradiški, gdje je ispred bivšeg Kazneno-popravnog doma obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza. Osvrnuvši se na svoj sutrašnji posjet Kosovu, predsjednica hrvatske Vlade govorila je o glavnim smjernicama boravka u najmlađoj europskoj državi. "Na Kosovo odlazim s jednom iznimno jakom i velikom gospodarskom delegacijom. Govorit ćemo prije svega o gospodarskoj suradnji. Posjetit ću i naše vojnike koji se tamo brinu o miru. Tome se osobito veselim. Iskazat ću im svoje i poštovanje Vlade RH za njihov rad i napore. Posjetiti ću i Janjevo, razgovarati ću s tamošnjim Hrvatima. Nosimo i neke darove. Vjerujem da će to biti lijep i uspješan dan", rekla je Kosor.
ZAGREB - Na temelju peticije s 30 tisuća potpisa građana koju je HSLS u lipnju prikupio za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, Vlada je prihvatila zahtijev te stranke o izmjenama tog zakona kako bi se ispravila nepravdu prema 130 tisuća građana koji su se za vrijeme mirovinske reforme dobrovoljno opredijelili da dio svog doprinosa uplaćuju u drugi mirovinski stup, zbog čega im je mirovina niža za 25 posto. "Bilo bi nepravedno da ljudi koji su izdvajali jednako, dakle 15 posto plus 5 posto za mirovinsko osiguranje, kao i oni u prvom stupu, ostanu kažnjeni jer su ušli u drugi mirovinski stup na temelju državne kampanje koja ima je govorila da će svi koji odu u drugi mirovinski stup imati veće mirovine", rekao je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor na konferenciji za novinare. Peticiju nazvanu "Sam plaćam, sam odlučujem" kojom traže ispravljanje nepravdi proizašlih iz mirovinske reforme, HSLS je predao Vladi te su krajem srpnja, prema riječima predsjednika stranke, primili pisani odgovor od državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimira Rožmana, koji im je priopćio da su na temelju HSLS-ove peticije formirali radno tijelo koje će pokušati naći riješenje, odnosno osigurati da ti ljudi prilikom odlaska u mirovinu izaberu bolje uvjete. "Drugi je zaključak da se i za sve one koji su već otišli u mirovinu, a ona ima je manja za 25 posto, nađe rješenje tako da im se ta razlika kompenzira, a mirovine obnove prema uvjetima iz prvog stupa", rekao je Kosor dodavši da je nakon dopisa uslijedilo više zajedničkih sastanaka u Ministarstvu gospodarstva, nakon čega je ono objavilo da su spremni ići na izmjene zakona. No, Kosor danas kaže kako "nije gotovo dok nije gotovo" te je, zahvalivši vladi na razumijevanju i prihvaćanju HSLS-ova prijedloga, poručio kako očekuje da će izmjene zakona biti prihvaćene na jednoj od prvih idućih sjednica vlade kako bi se našle na dnevnom redu posljednje sjednice ovog saziva Hrvatskog sabora i tako bile što prije donesene.
ZAGREB - U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, Hrvatska stranka prava (HSP) zatražila je danas da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg hrvatskih branitelja, a za to, kako su rekli, imaju i potporu dvadesetak različitih udruga. Nedopustivo je da jedan od najljepših zagrebačkih trgova nosi ime po čovjeku koji je bio čelnik totalitarnog sustava, a po stranim analizama, drži ga se i jednim od najvećih zločinaca prošlog stoljeća, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HSP-a Daniel Srb. Zagreb nema trga koji nosi ime po onima koji su simbol stvaranja slobodne i neovisne hrvatske države, a to su hrvatski branitelji, istaknuo je Srb dodajući kako HSP očekuje da će šira javnost poduprijeti njihovu inicijativu o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg hrvatskih branitelja. Natko Kovačević iz Zdruga domoljubnih Hrvata naglasio je kako su i danas hrvatskoj javnosti nedostupni prava biografija i podatci o podrijetlu Josipa Broza Tita. "Nije on bio nikakav 'kumrovečki bravar', već engleski kvislig na ovom području", poručio je Kovačević i dodao kako je on "po diktatu iz Londona počinio genocid nad hrvatskim narodom". Prozvao je predsjednika Republike Ivu Josipovića, premijerku Jadranku Kosor te "cijeli državni vrh" da "čine kazneno djelo svojom šutnjom o tim zločinima". "U strukturi vlasti svi su dirigirani iz engleske masonerije i tome treba stati na kraj", poručio je Kovačević.
ĐAKOVO - U Đakovu su Hrvatsko društvo političkih zatvorenika (HDPZ) – ogranak iz toga grada i đakovačko krilo Hrvatskog obrednog zdruga Jazovke obilježili Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se ove godine obilježava i u Hrvatskoj. Tim su povodom položeni vijenci i zapaljene svijeće kod "Glave koja tone", spomenika žrtvama komunizma Đakova i Đakovštine. Spomenik je postavljen na tzv. Parokovoj livadi, gdje je masovna grobnica u kojoj je oko stotinu žrtava komunističkog režima pogubljenih nakon ulaska partizana u Đakovo u travnju 1945. godine. O žrtvama svih totalitarnih režima, osobito s područja Đakovštine, govorili su predsjednik đakovačkog krila Hrvatskog obrednog zdruga Jazovke Pero Šola i čelnik đakovačkog ogranka HDPZ-a Ivo Tubanović. "Danas se prisjećamo i žrtava totalitarnih režima s područja Đakovštine - 1700 žrtava fašizma i oko 3000 žrtava komunizma", rekao je Šola i podsjetio kako je dosad na đakovačkom području otkriveno 30 grobišta žrtava komunizma. Uz osudu i komunizma i fašizma kao totalitarnih sustava, Šola je podsjetio i na dva logora koja su tu djelovala u Drugome svjetskom ratu i poraću. "U Đakovu je 1941./42. djelovao sabirni logor za Židove. U njemu je stradalo oko 500 nevinih ljudi. Neposredno nakon rata u Krndiji pokraj Đakova djelovao je logor za folksdojčere koji je također uzeo svoje nedužne žrtve – njih oko 380", podsjetio je Pero Šola.
DUBROVNIK - U organizaciji dubrovačke podružnice Hrvatskog društva političkih zatvorenika danas je u prigodi obilježavanja spomen dana na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, otkrivena spomen ploča u znak sjećanja na dubrovačkog studenta Stjepana Wollitza koji je ubijen 1947. godine pored gimnastičke dvorane dubrovačke gimnazije od pripadnika tadašnjeg jugoslavenskog komunističkog režima. Kako je istaknuo dopredsjednik dubrovačke podružnice Hrvatskog društva političkih zatvorenika Joško Radica, riječ je o čovjeku koji nije imao na sebi nikakvih tamnih mrlja i ako se zna da je on idealistički shvaćao pitanje borbe protiv komunističkog sustava onda je bila obaveza svih hrvatskih političkih zatvorenika da mu postave spomen ploču. Stjepana Wollitza ubili su pripadnici komunističkog režima na stubištu Gimnazije u vrijeme tzv. suđenja "u ime naroda". Otkrivanju spomen ploče uz brojne okupljene Dubrovčane koji su došli odati počast ubijenom, nazočili su predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika Alfred Obranić, predsjednik dubrovačke podružnice Augustin Franić, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, saborski zastupnik Frano Matušić te brojni drugi. Hrvatska danas, 23. kolovoza, po prvi put kao spomendan obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
ZAGREB - Za pomoć djeci roga Afrike UNICEF u Hrvatskoj prikupio je 1.007.584 kuna od donacija građana, tvrtki, gradova i općina te Hrvatske vlade, a uz donacije koje pristižu iz cijeloga svijeta, UNICEF je prikupio 61 posto potrebnih sredstava za planirane humanitarne aktivnosti na području roga Afrike. UNICEF u današnjem priopćenju procjenjuje da 12,4 milijuna ljudi na području roga Afrike treba humanitarnu pomoć te navodi da se donacije i dalje prikupljaju putem interneta na www.unicef.hr i na žiro račun 2360000-1500124852, poziv na broj 2011-073-98. Pristigle donacije iz svijeta i Hrvatske, koje su u nas prikupljene u roku mjesec dana od slanja apela za pomoć, pomogle su da se dostavi više od 1.800 tona krizne humanitarne pomoći tijekom srpnja i kolovoza, najviše posebnih visokoproteinskih pripravaka za pothranjenu djecu. Apelu za rog Afrike pridružile su se i zrakoplovne tvrtke British Airways, Virgin i Cargolux koje su donirale više od polovice svih zračnih pošiljki tijekom kolovoza, čime su ostvarene znatne uštede. UNICEF iz dana u dan povećava dostavu humanitarne pomoći, a zajedno s partnerima na terenu pokrenute su i masovne akcije cijepljenja. Samo tijekom kolovoza je dostavljeno više od 452.000 doza cjepiva i 342 tone visokoproteinskih pripravaka za pothranjenu djecu. UNICEF na terenu pomaže i u osiguravanju pitke vode i sanitarnih uvjeta kako bi spriječio daljnje širenje kolere i dijareje, koje su zabilježene u privremenim naseljima koja niču u okolici Mogadishua, u Somaliji.
SPLIT - Savez za građansku i etičku Hrvatsku na predstojeće će parlamentarne izbore izići samostalno s neovisnom listom u svih 10 izbornih jedinica, a nositelj svih lista će biti don Ivan Grubišić, rečeno je na današnjoj konferenciji za medije predstavnika Saveza, održanoj u splitskoj tvrđavi Gripe. Kako jer istaknuto, otvoreni su za sve koji im se žele pridružiti i prihvaćaju načela Saveza. "Nećemo se boriti niti protiv lijevih, niti desnih. Želja nam je ukazati na probleme, te sa svima ostalima dobre volje te probleme polako rješavati da Hrvatska bude drugačija i bolja za sve građane jer sve što radimo, radimo radi čovjeka nadasve. U kampanji se nećemo negativistički odnositi, ukazivati ćemo na probleme, ali nećemo biti kritizerski raspoloženi nego pozivati na pozitivne promjene", izjavio je don Ivan Grubišić. Dodao je kako Savez za građansku i etičku Hrvatsku ima dovoljno članova, kako njihov cilj nije pošto-poto osvojiti vlast već da budu kritički glas javnosti koji će upozoravati na probleme, te kako zastupaju interese građana, posebice čovjeka i kršćanskih vrijednosti. Bivši pučki pravobranitelj Ante Klarić kazao je da Savez za građansku i etičku Hrvatsku nije stranka nego politička inicijativa. "Hrvatski sabor bi trebao preuzeti ulogu vođenja države, a ne da to budu stranačke ili partijske strukture koje su privatizirale vlast. Upravo Hrvatski sabor mora intezivnije kontrolirati potrošnju državnih financija, te rasprodaju nekretnina. Isto tako izborna kampanja ne bi trebala biti u formi vrijeđanja biračkog tijela, ali ni zlouporabe branitelja Domovinskog rata", rekao je Klarić.
GOLUBIĆ - "Hrvatsko-srpski odnosi: 20 godina nakon rata u Hrvatskoj" tema je 4. međunarodnog znanstvenog skupa koji se održava u Golubiću kod Obrovca. Na skupu u organizaciji Centra za povijest, demokraciju i pomirenje iz Novoga Sada sudjeluju brojni znanstvenici i političari iz obije države, predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, veleposlanik Republike Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukičević, te potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. Potpredsjednik Vlade Uzelac istaknuo je kako se skupom nastoji podvući crta na hrvatsko-srpski sukob koji je imao svoje različite faze, od nastanka, kulminacije i razrješenja do današnje postkonfliktne situacije. Znanstvenici su tu da političare suoče s istinom ma kakva ona bila. Političari nažalost rijetko koriste znanstvene spoznaje, a sada je najvažnije da vidimo hoće li znanost pronaći put k boljoj suradnji između dvaju naroda, rekao je, između ostalog, Uzelac. "Pitanja identiteta i suradnje su glavna pitanja koja treba riješiti. Naša različitost nije nepovoljna, već povoljna okolnost koju trebamo iskoristiti", poručio je Uzelac. Zastupnik u Skupštini Srbije i predsjednik grupe prijateljstva s Republikom Hrvatskom dr. Janko Veselinović istaknuo je kako glavni problem više nije sigurnost. O tome, rekao je, povratnici sve manje pričaju i danas brinu o egzistencijalnim problemima.
ŠIBENIK - Gotov je nalaz obdukcije nad talijanskim bračnim parom koji je prije tjedan dana poginuo u naletu glisera zagrebačkog poduzetnika Tomislava Horvatinčića na njihovu jedrilicu, a u njemu stoji kako je par preminuo na mjestu događaja, te kako im nije bilo spasa, kazali su danas novinarima odvjetnici poduzetnika Velimir Došen i Branko Baica. Odvjetnici su istaknuli kako su kod istražnoga suca pomno iščitali zaključke nalaza prema kojima, kako kažu, je vidljivo da je smrt nastupila trenutačno, a Horvatinčić ničim što bi eventualno napravio nije mogao pomoći bračnom paru. Odvjetnik Baica kazao je kako još uvijek nije detaljno proučio čitav nalaz, pa nije mogao komentirati medijske spekulacije o tome kako je jedan od preminulih talijanskih jedriličara imao vodu u plućima. Baica je, doduše, dodao kako kod ozljeda kao što ih je imao talijanski bračni par nije rijetkost da voda prodre u tijelo i nakon smrti. Odvjetnici su kazali kako ovakav nalaz omogućava podizanje samo jedne kaznene prijave protiv poduzetnika i to zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnim posljedicama, dok je temelj, prema tumačenju odvjetnika, izgubila kaznena prijava za nepružanje pomoći unesrećenima. Odvjetnički tim Horvatinčića također je izvijestio kako se DORH žalio na rješenje o pritvoru budući da je sudac 30-dnevni pritvor odredio samo iz straha da bi poduzetnik mogao utjecati na svjedoke i na tijek istrage, a nije uvažena mogućnost ponavljanja djela.
ZAGREB - Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru sa sjedištem u Rijeci (MRCC) od početka godine do 20. kolovoza koordinirala je 260 akcija traganja i spašavanja na Jadranu pri čemu je spašeno 655 osoba i 173 plovila, priopćilo je danas Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U pomorskim nesrećama od početka godine poginulo je 11 osoba, 29 ih je ozlijeđeno, a tri su nestale u moru. Najviše je akcija pokrenuto zbog nezgoda uzrokovanih kvarom motora na plovilu, nestankom goriva i slično, zbog nasukavanja i potrebe pružanja hitne medicinske pomoći. Na moru se dogodilo sedam sudara, a toliko je akcija pokrenuto i zbog požara na plovilima. Potonulo je devet plovila, a 46 intervencija bilo je zbog nasukavanja. Poginula su tri ronioca na dah, dva ronioca s bocama, tri ribara, jedan kupač i dva nautičara. Spašeno je sedam daskaša, četiri kupača i deset ronilaca. Godine 2010. poginule su 24 osobe, a spašene su 944 osobe i 179 plovila u intervencijama koje je središnjica koordinirala u 373 akcije. Najviše nesreća na moru događa se zbog nedovoljnog nautičkog iskustva, slabe opremljenosti brodica i ponašanja posade koje nije u skladu s pomorskim propisima i pravilima te zbog nesnalaženja u nepovoljnim vremenskim prilikama. U akcijama traganja i spašavanja sudjeluju lučke kapetanije i ispostave s 52 plovila te ostala tijela državne uprave, a po potrebi se uključuju privatna plovila i zrakoplovi.
DUBROVNIK - Sedmo ovosezonsko ispitivanje kakvoće mora pokazalo je da sve plaže u Dubrovačko-neretvanskoj županiji udovoljavaju uvjetima uredbe o kakvoći mora za kupanje, priopćio je danas ured za odnose s javnošću Dubrovačko-neretvanske županije. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ispitivao je kakvoću mora od 9. do 18. kolovoza ove godine. Od ukupno 101 plaže na kojoj je ispitano more, na 99 plaža more je ocijenjeno izvrsnom kakvoćom, a na dvjema plažama bilo je dobre kakvoće.
PULA - Istražni sudac Županijskog suda u Puli odredio je 48-satno zadržavanje Sefedinu Bilali (72), porečkom ugostitelju osumnjičenom kao naručitelja dvaju atentata na porečkog dogradonačelnika i člana IDS-a Ede Kosa. „Zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke i mogućeg bijega, jer je osumnjičeni i makedonski državljanin, određeno mu je 48-satno zadržavanje“, izjavio je novinarima zamjenik glasnogovornice Županijskog suda u Puli, sudac Serđo Ferenčić. U tom roku, koji istječe sutra, Županijsko državno odvjetništvo mora podnijeti zahtjev za pokretanjem istrage i eventualnim pritvaranjem osumnjičenika. Poznati porečki ugostitelj Sefedin Bilali uhićen je u subotu u Poreču, u koordiniranoj akciji PNUSKOK-a i pulskog Županijskog državnog odvjetništva. Nakon kriminalističkog istraživanja jučer je priveden istražnom sucu. Sumnjiči ga se da je u dva navrata naručio ubojstvo porečkog dogradonačelnika Ede Kosa, te ga PNUSKOK tereti za dva pokušaja teškog ubojstva. Prvi put je, kako se navodi, prema njegovoj narudžbi atentat na Kosa pokušan 19. listopada 2006. godine, kada je pod njegov osobni automobil postavljana eksplozivna naprava, a drugi put u studenom 2010. godine kada je na Kosa vatrenim oružjem pucano u dvorištu njegove obiteljske kuće u Kukcima nedaleko Poreča. Kao mogući motiv naručivanja ubojstva porečkog dogradonačelnika Ede Kosa mediji su navodili višegodišnja sporenja Grada Poreča i ugostitelja Bilalija zbog atraktivnih poslovnih prostora na porečkoj Rivi.
KASTAV - Na 7. festivalu čakavske šansone Čansonfestu 26. kolovoza u Kastvu, kojim završava Kastafsko kulturno leto, bit će izvedeno dvadeset novih pjesama, najavljeno je danas na konferenciji za novinare u tom gradu. Vrijednost festivala je u tome što se održava u Kastvu, kolijevci čakavštine, a to je i najbolji način zatvaranja Kastafskoga kulturnog leta, rekao je Saša Matovina, umjetnički ravnatelj festivala uz Sanjina Mandičića. Na kraju festivala, kojim se nastoji primjereno vrednovati čakavsko narječje sjevernojadranskog područja, bit će dodijeljene četiri nagrade - za najbolju pjesmu u cjelini, najbolji tekst i najbolju izvedbu te nagrada publike. Gošća festivala bit će violončelistica Ana Rucner, koja će u stanci prebrojavanja glasova publike i stručnoga žirija izvesti svoj glazbeni program.
DUBROVNIK - Koncertom najboljeg kontratenora današnjice Maxa Emanuela Cenčića u pratnji Simfonijskog orkestra HRT-a i pod ravnanjem maestra Ivana Repušića, ispred crkve sv. Vlaha u 22,30 sati završit će ovogodišnje 62. dubrovačke ljetne igre. Nakon koncerta tradicionalno će se točno u ponoć festivalska zastava spustiti s Orlandova stupa. Na završnome koncertu umjetnici će izvesti uvertiru "Nabucca", predigru operi "Moć sudbine" Giuseppea Verdija, "Vaga luna" Vincenza Bellinija, "Oh patria!", recitativ i cavatina Tancredija iz opere "Tancredi", predigru operi "Seviljski brijač", "Mura felici", ariju Malcolma iz opere "La donna del lago" Gioachina Rossinija, te ariju i napitnicu Maffija iz opere "Lucrezia Borgia" Gaetana Donizettija. Max Emanuel Cenčić, koji je u nekoliko posljednjih godina postao jednim od najboljih kontratenora današnjice, u najranijoj dobi bio je član i solist Bečkih dječaka, s kojima je nastupao i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Tijekom karijere nastupio je, među ostalim, i u ulozi Perzeja u Vivaldijevoj serenadi "Andromeda liberata" u Carnegie Hallu u New Yorku, zatim u glavnoj ulozi u Haendelovoj operi "Faramondo" te u ulozi Heroda u prvoj suvremenoj izvedbi "Medeje" u Bečkoj državnoj operi 2010. godine. Te je godine primio i nagradu "Orlando" na Dubrovačkim ljetnim igrama.