ROVINJ - Čelnici stranaka kastavske skupine, predsjednik SDP-a Zoran Milanović, HNS-a Radimir Čačić, IDS-a Ivan Jakovčić i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja odražli su danas radni sastanak u Rovinju na kojemu se raspravljalo o programskim osnovama i organizaciji posla u predizbornoj kampanji. "Raspravljalo se o borbi za bolju i pravedniju Hrvatsku, za Hrvatsku posla, rada i pravdenosti. To je sve ono što Hrvatska u ovom trenutku nema, ne idemo okolo i ne otvaramo radove na objektima za koje nisu osigurana sredstva već imamo realan pristup problemima, svjesni u kakvom stanju je država i koliko nas posla čeka" - kazao je predsjednik SDP-a Zoran Milanović, dodavši kako će takva biti i politika koju će provoditi a to je, kako je rekao "politika realnih obećanja i optimizma u kojoj je potrebno Hrvatsku probuditi iz stanja u kojem se trenutno nalazi". Po njegovim riječima Hrvatska je zemlja ogromnih potencijala koji se mogu i u nešto pretvoriti ali nažalost u najvećem dijelu Hrvatske oni nisu pretvoreni u bolji život za građane, u pravedn odnos. Stoga, kada dođemo na vlast, ukinut ćemo politiku koja se provodila do sada i napravit ćemo od Hrvatske jedno bolje kvalitetnije mjesto za život s pravednijom raspodjelom i pravednijim odnosom među regijama. "Nismo se bavili vlašću i njezinim lutanjima, ona je o sebi sve rekla. Pred nama je ozbiljan posao i izazovi kojih nismo možda ni svjesni ali kojih se ne bojimo" - naglasio je Milanović. Decentralizacija, drži on, nije fragmentacija Hrvatske niti razbijanje Hrvatske na niz slabih točaka, već je to jačanje svakog djela Hrvatske što je namjerno gušeno od 1993. kada se Hrvatska morala centralizirati zbog rasta. "Sada, ovakva centralizacija Hrvatsku vodi u stagnaciju. Danas se sve čuva za kampanju gdje se najavljuju projekti po principu "uzmem ti kunu, vratim ti dvije lipe". Tako više ne može" - poručio je Milanović.
ZAGREB - Republika Hrvatska ove će godine, po prvi put kao spomendan 23. kolovoza obilježiti Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Dopunom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima provodi se Rezolucija Europskog parlamenta iz travnja 2009., kojom se svim europskim parlamentima preporučuje da 23. kolovoza u svojim zemljama proglase danom spomena na žrtve fašizma, nacizma i komunizma. Iako spominju oba totalitarizma, u Rezoluciji je veći naglasak ipak na komunizmu, budući da se, kako se navodi, o njegovim žrtvama i zločinačkom karakteru nedovoljno govorilo sve do njegova sloma 1989. godine. Otkrivanjem i ocjenjivanjem komunističkih i drugih totalitarnih zločina, te prihvaćanjem odgovornosti i traženjem oprosta postigla bi se pomirba kao krajnji cilj Rezolucije, jer, ističe se, Europa neće biti ujedinjena dok se ne formira zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničko naslijeđe. U povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima predsjednik Upravnog vijeća Ureda za otkrivanje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina Andrija Hebrang za Hinu je izjavio kako smatra da je ovo dobra prilika da se podsjetimo na veliku povijesnu nepravdu koju je komunizam nanio, a koju mi u 20 godina slobodne hrvatske države još nismo ispravili. Pojasnio je kako od totalitarnih režima u prošlom stoljeću imamo dva - nacizam i komunizam. "I dok su nacističke žrtve dostojno obilježene, svi ih cijenimo i svi im se klanjamo, dotle su žrtve komunizma ostale bez ikakve moralne i povijesne satisfakcije za ono što je nad njima učinjeno - a to je da su ubijene bez prava na obranu i bez suđenja", ustvrdio je Hebrang. Takvih žrtava, napomenuo je, ima na oko 900 mjesta u Hrvatskoj, u tim jamama ima više desetaka tisuća, po nekim procjenama i do 200.000 posmrtnih ostataka i te žrtve do sada nisu bile dostojno obilježene.
PULA - Preko tri granična prijelaza: Plovanija, Kaštel i Požane od petka do nedjelje u podne u Hrvatsku je ušlo ukupno 111.659 putnika, od čega čak 104.668 stranih, izvjestili su danas iz Operativno komunikacijskog centra Policijske uprave Istarske. Istodobno Hrvatsku je u tom vremenu napustilo 93.726 putnika, od čega 88. 279 stranih turista. Najveći broj stranih gostiju u Istru, odnosno Hrvatsku stigao je u petak, njih 47.571, ali je istog dana i njih 45.863 i izašlo iz Hrvatske. U nedjelju do 12 sati na< područje Istre je ušlo 24.679 putnika, od čega 23.983 stranih, a izašlo 22.606, od čega 21.544 inozemnih gostiju. Na istarskim prometnicama i ganičnim prijelazima, kako su nam rekli u OKC-u PU Istarske, danas nema većih gužvi
ZAGREB - Požar otvorenog prostora kod mjesta Svinišće ugašen je u 13,00 sati, a u požaru je izgorjelo oko 1,5 hektara trave i hrastove šume, izvijestila je danas Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS). U gašenju požara sudjelovali su DVD Kučići s 15 vatrogasaca i 5 vatrogasnih vozila, a iz zraka požar je gasio zračni traktor.
ZAGREB - Požar kod mjesta Đevrske lokaliziran je u 11,00 sati, a požar kod mjesta Gaćeleze u 11,50 sati, izvijestila je Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS). U gašenju požara kod Đevrski sudjelovali su JVP Knin, DVD Kistanje, DVD Dubravica, DVD Ervenik i DVD Knin s ukupno 15 vatrogasaca i 5 vatrogasnih vozila. U požaru je izgorjelo oko oko 8 ha trave i niskog raslinja. Požar kod mjesta Gaćeleze gasili su JVP Šibenik, DVD Zaton, DVD Šibenik, DVD Tisno, DVD Vodice i DVD Pirovac s ukupno 29 vatrogasaca i 10 vatrogasnih vozila, a iz zraka 2 canadaira. U požaru je izgorjelo oko 4 ha borove šume.
ZAGREB - Zagrebačka policija provela je kriminalističko istraživanje nad 41-godišnjakom zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nasilničkoga ponašanje u obitelji i kazneno djelo prijetnje na štetu svoje 19-godišnje kćerke, izvijestila je Policijska uprava zagrebačka. Osumnjičeni je od početka 2009., pa do 18. kolovoza 2011. u kući u Gradiškoj ulici u Dubravi konstantno vrijeđao i omalovažavao 19-godišnju kćer, nazivajući je raznim pogrdnim imenima i prijeteći joj, da bi je 18. kolovoza i fizički napao. Nakon toga ona je odlučila događaj i očevo dotadašnje ponašanje prijaviti policiji, bojeći se za vlastiti život, jer je njegove prijetnje shvatila krajnje ozbiljno. Nakon provedena kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je uz kaznenu prijavu priveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, rečeno je novinarima u Policijskoj upravi zagrebačkoj