U priopćenju što ga je državno odvjetništvo poslijepodne objavilo na svojim internetskim stranicama ne navodi se ime, a ni inicijali osobe za koju se traži pokretanje istrage zbog ratnoga zločina protiv ratnih zarobljenika. Objavljeno je tek da je riječ o potpukovniku JNA koji je od rujna do kraja 1991. bio zapovjednik logora na Manjači.
Identitet osumnjičenog danas nije bilo moguće doznati u zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu koje je radilo na slučaju kao ni na Županijskom sudu od kojega je zatraženo provođenje istrage.
"Istražnim zahtjevom osnovano se sumnja da je od točno neutvrđenog dana u rujnu 1991. pa do kraja 1991. u logoru ratnih zarobljenika Manjača u blizini Banja Luke, za vrijeme trajanja oružanog sukoba između oružanih snaga Republike Hrvatske s jedne i Jugoslavenske narodne armije (JNA) i Srpskih paravojnih formacija s druge strane, nakon što je preuzeo zapovjedništvo nad logorom, kao potpukovnik JNA i zapovjednik logora te stoga i odgovoran za primjenu propisa međunarodnog ratnog prava, postupio protivno odredbama Ženevske konvencije i Dopunskom protokolu, na način da je nalagao zasada nepoznatim pripadnicima osiguranja logora da fizički i psihički zlostavljaju zarobljene pripadnike Hrvatske vojske i MUP-a", ističu u DORH-u.
Dodaju da je u istom razdoblju, znajući da se navedeni ratni zarobljenici fizički i psihički zlostavljaju te da u logoru ne postoje minimalni životni uvjeti dostojni čovjeka, nije poduzeo ništa da se takva nezakonita postupanja spriječe i osiguraju primjereni životni uvjeti.
"Osnovano se sumnja da je na taj način omogućio da njemu podređene osobe nastave s takvim protupravnim radnjama, svjestan njihovih posljedica tako da su dvojica pripadnika osiguranja logora ratnih zarobljenika, zajedno s drugim nepoznatim pripadnicima osiguranja svakodnevno i sustavno fizički i psihički zlostavljali 350 zarobljenih pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a na način da su ih udarali rukama, nogama, kundacima, pendrecima i drugim vrstama palica po cijelom tijelu te ih izvodili na pojedinačna ispitivanja i premlaćivanja, lažna strijeljanja i prinudne radove izvan logora, izgladnjivali ih i smjestili u barake koje nisu grijane, bez pokrivača, a uslijed čega je 1. studenoga 1991. od zadobivenih ozljeda jedan od njih i preminuo", navodi se u priopćenju.
Kako je osumnjičenik nedostupan hrvatskim pravosudnim tijelima tužiteljstvo je predložilo da se protiv osumnjičenika odredi pritvor i to zbog posebno teških okolnosti kaznenog djela te mogućnosti bijega i utjecaja na svjedoke.
U državnom odvjetništvu ističu da nastavljaju s "provođenjem izvida" u ovom slučaju jer postoji sumnja da su se slični zločini ponavljali i pod novim zapovjednikom logora Manjača.