Iako ambrozija veće probleme stvara u drugim krajevima Hrvatske, primjerice u Slavoniji, u Rijeci se u sklopu projekta Gradske uprave "Rijeka zdravi grad" svake godine građani educiraju i održavaju se akcije u kojima se uklanja ambrozija.
Udruga "Zdrav život" ove će godine, osim stalne edukacije na Korzu, do kraja kolovoza u mjesnim odborima provesti akcije kako bi se što više građana upoznalo s ambrozijom i kako bi ih se potaknulo da uklone tu biljku sa svojih površina i da gradskim službama dojave o površinama na kojima ta biljka raste.
Po riječima predsjednika Udruge "Zdrav život" Ivana Lesingera, članovi te udruge građanima će u riječkim mjesnim odborima pokazivati ambroziju kako bi je u prirodi mogli prepoznati i ukloniti. Akcija će biti nastavljena i u Gorskome kotaru, gdje je ambrozije sve više.
Ambroziju je, ističu u udruzi, najbolje ukoloniti prije cvatnje. Pojedinačne biljke mogu se iščupati s korijenom, a na većim površinama ambroziju treba pokositi na visini pet centimetara od tla.
Ambrozija je jednogodišnja biljka koja može narasti do metar i pol, najčešće na zapuštenom zemljištu. Cvjeta u kasno ljeto i u jesen, a njezin pelud jedan je od najjačih alergena te može uzrokovati alergijsku hunjavicu, katkad i astmu. Najveće su koncentracije peluda rano ujutro i poslijepodne.
Iako za to nema znanstvene potvrde, pretpostavlja se da je ambrozija u Hrvatsku došla nakon Drugoga svjetskog rata u pšenici iz Sjeverne Amerike, a procjenjuje se da se u Europi svake godine proširi na dodatnih šest do deset kilometara od istoka prema zapadu.