Iz središnje banke pritom naglašavaju da u ovom trenutku nema nikakvih fundamentalnih razloga za deprecijacijske pritiske (na kunu u odnosu na euro) budući da je deficit tekućeg računa platne bilance nizak, a priljev deviza od izvoza turističkih usluga visok. Dodaju kako je vjerojatno da su učestali napisi o tečajnoj politici u domaćem i međunarodnom kontekstu aktualizirali špekulacije o stavu HNB-a o adekvatnosti tečajne politike, a time potaknuli i ponašanje dijela sudionika na deviznom tržištu, uključujući i neke banke.
Iz HNB-a napominju kako, s obzirom na aktualizirane rasprave o kretanju tečaja, žele ponoviti svoja stajališta već u više navrata iznesena u javnosti.
Kao prvo, iz HNB-a napominju da je euro daleko najznačajnija valuta za hrvatsko gospodarstvo. U uvjetima visoke razine euriziranosti, te s obzirom na veliku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva, održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru bitno je za održavanje kako stabilnosti cijena, tako i stabilnosti domaćeg bankovnog sustava. Stoga je tečaj eura važna referentna točka u provođenju monetarne i tečajne politike HNB-a, a što uključuje i povremene intervencije središnje banke na deviznom tržištu.
Pojašnjava se kako se odnos kune i eura na tečajnici HNB-a izračunava na temelju kupnji i prodaja deviza na hrvatskom deviznom tržištu prethodnoga dana. Dakle, to nije nekakva proizvoljna odluka HNB-a, nego rezultanta konkretnih kupoprodajnih transakcija. Tek ako ta cijena prekomjerno i naglo oscilira (što bi moglo dovesti do pogrešnih "signala" tržištu i potaknuti neželjene špekulacije), središnja banka uključuje se u rad deviznog tržišta kupnjom ili prodajom deviza, no isto tako, ne manje važno, i drugim instrumentima koji djeluju na kunsku likvidnost.
U ovom trenutku, ističu iz HNB-a, nema nikakvih fundamentalnih razloga za deprecijacijske pritiske budući da je deficit tekućeg računa platne bilance nizak, a priljev deviza od izvoza turističkih usluga visok.
Vjerojatno je da su učestali napisi o tečajnoj politici u domaćem i međunarodnom kontekstu aktualizirali špekulacije o stavu HNB-a o adekvatnosti tečajne politike, a time potaknuli i ponašanje dijela sudionika na deviznom tržištu, uključujući i neke banke.
Zato iz HNB-a još jednom naglašavaju da monetarna i tečajna politika u potpunosti ostaje onakva kakva je bila i kakva jedina u ovakvim uvjetima osigurava stabilnost kako cijena, tako i financijskog sustava.
HNB će, dodaje se, u tom kontekstu koristiti ne samo instrument intervencija na deviznom tržištu, već i instrumente kontrole kunske likvidnosti. U tom smislu i značajni sudionici deviznog tržišta moraju ocjenjivati svoje, a i šire interese gospodarstva u kojem djeluju i o kojem ovise.
Drugo, vrijednost kune prema drugim stranim valutama koje su na tečajnici HNB-a, u toj je grupi valuta i švicarski franak, izračunava se na temelju odnosa eura i tih valuta na svjetskim deviznim tržištima, što je, naravno, izvan utjecaja Hrvatske narodne banke.
Briga o tečaju švicarskog franka prema ostalim svjetskim valutama u nadležnosti je Švicarske narodne banke. No, pritisci do kojih je došlo tijekom svjetske financijske krize (pojačana potražnja za švicarskom valutom) toliko su jaki da je i njen pokušaj da obuzda naglo i kontinuirano jačanje franka bio vrlo ograničenog dometa (nakon što je, kako govore dostupni podaci, nagomilala u svojim međunarodnim pričuvama više od 240 milijardi eura i na tečajnim razlikama u prošloj godini akumulirala gotovo 20 milijardi švicarskih franaka gubitka).
Napominjući da će buduće kretanje tečaja švicarskog franka ovisit o svjetskim gospodarskim prilikama, među kojima se u ovom trenutku ističu problem američkog duga i kriza dijela članica eurozone, iz HNB-a navode da bi iz iznijetoga trebalo biti jasno da vrijednost švicarskog franka na tečajnici HNB-a nije odraz tečajne politike HNB-a već "preslikava" međuvalutne odnose u svjetskim relacijama.
Istodobno podsjećaju kako je, svjesna rizika zaduživanja koje je indeksirano uz stranu valutu na čije kretanje na svjetskim burzama HNB ne može utjecati, središnja banka prva i u više navrata upozoravala da krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima predstavljaju zaduživanje povećanog rizika.
HNB je poručio građanima da ne procjenjuju isplativost kredita samo na temelju (trenutne) kamatne stope, nego i, između ostaloga, s obzirom na rizik promjene tečaja švicarskog franka (podsjećajući pri tome na prioritet održavanja stabilnosti tečaja kune prema euru).
Treće, kada je riječ o valutnoj klauzuli, Hrvatsku karakterizira visok stupanj valutne supstitucije (zamjena domaće valute stranom valutom) koja se najjednostavnije može mjeriti udjelom deviznih depozita u ukupnim depozitima u bankovnom sustavu, a taj udio trenutno iznosi približno 80 posto.
U valutnoj strukturi depozita dominantno je zastupljen euro (prije njegova uvođenja, bila je to njemačka marka), što znači da ova pojava za Hrvatsku nije novije prirode. Budući da banke u svojim izvorima sredstava imaju pretežito depozite u stranoj valuti, one odobravaju i kredite koji su u stranoj valuti (manji dio), odnosno kredite u kunama indeksirane uz stranu valutu.
Naime, pojašnjava se, banke su prema zakonskim propisima i načelima upravljanja rizicima dužne voditi računa o tečajnom riziku, odnosno štititi vrijednost svojih potraživanja kroz vrijeme. Kad ne bi bilo tako, odnosno kad banke ne bi imale usklađenu valutnu strukturu svoje imovine i obveza (odobrenih kredita i primljenih depozita), zbog eventualnih tečajnih promjena mogla bi biti ugrožena stabilnost bankovnog sustava, uključujući probleme u izmirivanju obveza banaka prema štedišama koji dominantno štede u eurima.
Na kraju priopćenja se napominje da Hrvatska narodna banka nije institucija koja odlučuje o uvođenju ili ukidanju pojedinih zakonskih odredbi uređenih Zakonom o obveznim odnosima. No, ona jest institucija među čijim je zakonskim zadaćama i briga o stabilnosti financijskog sustava. Stoga je i razumljivo da središnja banka u procjeni mogućih učinaka nekih prijedloga mora voditi računa o mogućim posljedicama za stabilnost tog sustava, a slijedom toga i za cijelo gospodarstvo, zaključuje se u priopćenju HNB-a.