Taj opći trend, tvrde stručnjaci, stvorio je dekor za put koji je odabrao Anders Behring Breivik, Norvežanin "vjeran svojim vikinškim korijenima" i masovni ubojica iz Osla. Breivik je na saslušanju zatvorenom za javnost rekao da je svojim ubilačkim pohodom htio poslati "snažan signal" norveškoj vladi kako bi prestala s "rastakanjem nordijskog društva i masovnim uvozom muslimana".
"Breivik je nesumnjivo sam u svom ekstremizmu, u svom zločinu. Ali zanimljivo je uočiti da je nastao u određenom društvenom i političkom kontekstu. To nije uobičajena pucnjava, on nije izašao niotkuda", kazala je Kari Helene Partapuoli, direktorica Centra za borbu protiv rasizma u Oslu. Podsjetila je da se norveška desna i populistička Stranka napretka "poprilično potrudila okrenuti javnu raspravu prema muslimanima i strancima".
Šveđanin Anders Hellstrom, stučnjak za nacionalističke i populističke pokrete u Skandinaviji, ustvrdio je da je nordijska ekstremna desnica toliko usađena u politički 'establišment' da je više nitko ne doživljava tako pa joj više ni ne prišivaju etiketu "ekstremna".
"Ekstremna desnica je etablirana, dio je dominirajuće struje", dodao je.
Prošlog rujna su u švedski parlament ušli "Demokrati iz Švedske" sa sloganom "sačuvajmo izvornu Švedsku" i izazvali pravi politički potres koji se poslije ponovio u Finskoj. U toj su zemlji, naime, nacionalisti iz stranke "Pravi Finci" na izborima osvojili 19 posto glasova.