ZAGREB - Zastupnici Hrvatskog sabora počeli su popodnevni rad raspravom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, kojima bi svi koji žele osnovati novo trgovačko društvo bili obvezni da - uz već postojeću obvezu davanja izjave kako nemaju neplaćenih obveza prema državi temeljem poreza i doprinosa - daju i izjavu da nemaju dugovanja prema radnicima za plaće.
Izmjene i dopune Zakona podržali su klubovi zastupnika HDZ-a, SDP-a i HNS-HSU. Govoreći u ime Kluba SDP-a Ingrid Antičević Marinović istaknula je da bi se na taj način konačno, nakon osam godina, trebala ispraviti nepravda, jer je bivši premijer (Ivo Sanader) projektom hitro.hr omogućio da se tvrtka likvidira i osnuje nova, a da nisu podmireni dugovi što je generiralo nelikvidnost. Time su bili zakinuti i poslodavci koji su uredno podmirivali svoje obveze, upozorila je. Ana Lovrin (klub HDZ-a) kazala je da se izmjenama, među ostalim, precizira odredba kada se gospodarski subjekt može brisati iz sudskog registra, pa se tako, osim subjekata koji nemaju imovinu, brišu i one tvrtke čija je imovina neznatna što znači da ne pokriva troškove stečajnog postupka. Zlatko Koračević (klub HNS-HSU) najavljuje potporu izmjenama i dopunama, no izrazio je sumnju da će one pridonijeti rješenju 'karcinoma hrvatskog gospodarstva' - nelikvidnosti. Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, Zoran Pičuljan, obrazlažući prijedlog u ime predlagatelja izvijestio je, uz ostalo, da se izmjenama i dopunama utvrđuje da se sudski registar vodi i u elektronskom obliku, te precizira načelo prava uvida u sudski registar
ZAGREB - Saborski Odbor za medije jednoglasno je danas podržao vladine prijedloge izmjena Zakona o medijima te Zakona o elektroničkim medijima, za koje je i oporbeni SDP rekao da su važan korak u uređenju medijske slike u Hrvatskoj. Zakonske je izmjene predstavio ministar kulture Jasen Mesić, ističući kao njihov osnovni cilj doprinos boljoj transparentnosti vlasničke strukture nakladnika medija te sprječavanje prikrivanja vlasničke strukture medija. Predložena rješenja preciziraju odredbe o transparentnosti vlasničke strukture nakladnika i propisuju obvezu dostavljanja Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ovjerenih preslika isprava o stjecanju dionica ili udjela u nakladniku. Preciziraju se i prekršajne odredbe koje uređuju dostavu podataka i isprava HGK. Njima se, naglasio je Mesić, zabranjuju pravni poslovi koji imaju za cilj prikrivanje vlasničke strukture nakladnika ili vlasništva stjecatelja dionica ili udjela u pravnoj osobi nakladnika te se utvrđuje da su takvi pravni poslovi ništavni. Uz odredbe o vlasništvu, izmjenama Zakona o elektroničkim medijima utvrđuje se također da nije dopušteno prenošenje koncesija. Predsjednik Odbora Nenad Stazić (SDP) kazao je kako su vladina zakonska rješenja "važan korak u uređivanju medijske slike u Hrvatskoj", te da je i za ukupnu javnost i za razvoj demokracije izuzetno bitno vlasništvo nad medijima učiniti potpuno transparentnim. Sunčana Glavak (HDZ) pozdravila je predložene zakonske izmjene, posebno odredbu po kojoj mediji koji nemaju transparentnu vlasničku strukturu ne bi mogli aplicirati na sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma. Glavak je zadovoljstvo izrazila i činjenicom da je Stazić, kao SDP-ovac, pohvalio vladine zakone, na što joj je Stazić odgovorio da vladu i hvali i kudi uvijek argumentirano.
ZAGREB - Saborska zastupnica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović ocijenila je kako je Vlada, prijedlogom da u Kazneni zakon kao kazneno djelo uđe i neisplata plaća, za što se može dobiti zatvorska kazna do tri godine, ponovno prevarila radnike, jer nije odredila minumum sankcije, pa se na taj način mogu izreći najblaže kazne, pa i uvjetna. "To je velika zamka, jer figurira da je Vlada uvela kazneno djelo neisplate plaća u Kazneni zakon, ali je u biti prevarila radnike, a pred sudsku praksu stavila rašomon koji će izazvati mnoge prijepore", rekla je Antičević Marinović novinarima u Hrvatskom saboru. Podsjetila je kako je, prema SDP-ovom prijedlogu, bila predviđena odredba za one koji ne isplate plaću radniku bez svoje krivnje, te na taj način zaštitili i vjerovnike koji posluju dobro, ali njima neki drugi dužnik nije platio.
ZAGREB - Zastupnici Hrvatskoga sabora završili su današnji rad raspravom o prijedlogu zakona o odšteti radnicima Trgovačkog društva "Salonit" d.d. u stečaju iz Vranjica kojim se utvrđuje da se radnicima zatečenim u radnom odnosu 14. veljače 2006. godine isplati odšteta obročno u dvije godine tako da se do kraja 2011. godine isplati 219.000 kuna po radniku. Predviđena je isplata do kraja ove godine 109.500 kuna, do kraja lipnja 2012. godine 54.750 kuna te do kraja 2012. godine 54.750 kuna za odštetu zbog gubitka radnoga mjesta. Neda Klarić (Klub HDZ-a) najavila je da će poduprijeti prijedlog zakona i dodala da je riječ o nastavku brige za radnike koji su profesionalno bili izloženi azbestu. Mirela Holy (Klub SDP-a) ustvrdila je da je riječ o "netransparentnom trošenju" novca Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojim se kupuje biračko tijelo, a zakon drži dvojbenim zbog mnogih razloga, pri čemu je upitala što je s radnicima Plobesta i brodogradilišta koji su također bili izloženi štetnom djelovanju azbesta. Marijana Petir (Klub HSS-a) smatra kako nije dobro da se novac isplaćuje na teret fonda jer će to zaustaviti projekte koji su već počeli. Silvano Hrelja (Klub HNS-HSU) upozorio je da bi takvo rješenje moglo uzrokovati mnoge druge odštetne zahtjeve radnika koji su izgubili radna mjesta, primjerice zbog pretvorbe i privatizacije.
ZAGREB - Predstavnici sindikata izrazili su danas nezadovoljstvo prijedlogom Kaznenog zakona u dijelu koji je vezan uz neisplatu plaća, te odredbom po kojoj će zakon stupiti na snagu tek 1. srpnja 2013. Neprihvatljivo nam je da se kaznenim djelom smatra neisplata plaća s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome, ili tko ne izvrši sudsku odluku u vezi s tim pravom, kao i da se počinitelja takvog djela može osloboditi kazne ako naknadno uplati zaostale plaće, ističu Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Po tome ispada da poslodavac s radnikovom plaćom može podmirivati razne druge obveze, npr. plaćanje komunalija, dobavljača i sl., što nije pribavljanje protupravne imovinske koristi ali je za radnika posljedično isto jer neće dobiti plaću.
NHS naglašava kako radniku plaća služi da bi prehranio sebe i obitelj, a isplata plaće za poslodavca je i ugovorna obveza. Svaki poslodavac koji radniku uskrati plaću čini kazneno djelo jer ugrožava egzistenciju radnika i njegove obitelji. Stoga je neprihvatljivo i da poslodavac može bez posljedica otkupiti svoju kaznenu odgovornost ako radniku isplati zaostale plaće, bez obzira na štetu koju je nanio radniku i njegovoj obitelji.
ZAGREB - Protiv varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka USKOK je proširio istragu zbog sumnje da je zajedno s varaždinskim poduzetnikom Davorom Pataftom i članicom uprave jedne Pataftine tvrtke Narcisom Huljev oštetio gradski proračun za četiri milijuna kuna. USKOK je istragu protiv Čehoka i dvoje suosumnjičenih proširio tri dana prije isteka jednomjesečnog istražnog zatvora koji im je određen zbog ranije pokrenute istrage u kojoj se terete da su malverzacijama pri kupnji i prodaji nekretnina oštetili Varaždin za 29 milijuna kuna. USKOK za svo troje traži istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i opasnosti od utjecaja na svjedoke, a o tom zahtjevu sutra će odlučiti sudac istrage na zagrebačkom Županijskom sudu. Čehokova braniteljica Jasna Novak potvrdila je Hini da je upoznata s proširenjem istrage, no zbog tajnosti postupka nije željela ništa komentirati. Čehoka i dvoje suosumnjičenika USKOK tereti za zlouporabe i pokušaj zlouporaba položaja i ovlasti u slučaju varaždinske gradske tvrtke Zračna luka. Sumnja se da su okrivljenici od kraja 2007. do svibnja ove godine, protivno Zakonu o zakupu poslovnog prostora i bez javnog natječaja, zaključili više ugovora s namjerom da Pataftina tvrtka preuzme gradsku tvrtku Zračna luka - Varaždin Airport. Patafta se, sumnja USKOK, fiktivnim ulaganjem u razvoj aerodroma u iznosu od 6,2 milijuna kuna trebao domoći gradske tvrtke vrijedne najmanje 21 milijun kuna. Narcisu Huljev se tereti da je priznala Pataftine fiktivne račune, no planirana dokapitalizacija nije provedena jer nije sklopljen ugovor o ulaganju s gradom Varaždinom pa Petaftina tvrtka nije uspjela postati većinski vlasnik Varaždin Airporta. Čehoka se nadalje sumnjiči da je kao gradonačelnik od listopada 2008. do svibnja 2011. s Huljev potpisao dva ugovora o pozajmici na temelju kojih je grad tvrtki Varaždin Airport isplatio dvije pozajmice u ukupnom iznosu od četiri milijuna kuna u svrhu premošćivanja likvidnosti zbog otkupa zemljišta za proširenje uzletno-sletne staze. USKOK tvrdi da su potpisali ugovore iako su znali da je Varaždin Airport za istu namjenu od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobio poticajna državna sredstva. Sumnja se da je Huljev pozajmice preusmjerila na račun Pataftine tvrtke.
ZAGREB - Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je danas birače - pripadnike nacionalnih manjina da u nedjelju 10. srpnja izađu na raspisane izbore za članove vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina. Glasovanje će trajati od 7 do 19 sati, a biračko mjesto zatvara se u 19 sati. Biračima koji se zateknu na biračkom mjestu omogućit će se glasovanje i nakon 19 sati, ističe DIP u današnjem priopćenju. Podatci o prihvaćenim kandidaturama dostupni su na internet adresi www.izbori.hr. Prema podatcima Ministarstva uprave, na dan 5. srpnja 2011., u zaključenom i potvrđenom popisu birača po općinama, gradovima i županijama, u Republici Hrvatskoj bilo je ukupno 362.317 birača, a od tog broja 348.447 birača ima pravo birati članove vijeća nacionalnih manjina na razini županije, a 13.870 birača ima pravo birati predstavnike nacionalnih manjina na razini županije. Izborna promidžba počela je 4. lipnja od ponoći i traje do ponoći 8. srpnja. Na dan koji prethodi danu održavanja izbora i na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta u 19 sati, zabranjena je svaka izborna promidžba i svako objavljivanje privremenih rezultata ili procjena rezultata, dakle od ponoći 9. srpnja do 19 sati 10. srpnja. DIP će nakon konačnih rezultata izbora objaviti cjelovitu informaciju o provedenim izborima, stoji u priopćenju.
KARLOVAC - Karlovački općinski sud nepravomoćno je osudio Željka Goršića, državnoga tajnika u Ministarstvu obrane, na novčanu kaznu od 50 utvrđenih dnevnih dohodaka okrivljenika (više od 29.000 kuna) zbog protuzakonite izgradnje društvenog doma na Turanjskim Goljakima u Karlovcu, priopćio je danas taj sud. Riječ je o protupravnoj gradnji, kaznenom djelu protiv okoliša. U presudi sutkinje Sande Janković piše da je Goršić od početka prosinca 2009. do početka svibnja 2010. u Karlovcu, u Turanjskim Goljacima, kao predsjednik gradske četvrti Turnja, i to u svojstvu investitora, izvodio građevne radove protivno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Prizemna, montažna, drvena građevina na betonskim temeljima, i to zatvorena objekta tlocrta 3,28 puta 11,93 plus 4,33 puta 5,30 metara i terasom tlocrta 5,30 puta 7,60 metara s drvenim krovištem bila je i dovršena, iako je okrivljenik, piše u presudi, bio svjestan da za nju nije dobio pravomoćno rješenje o uvjetima gradnje županijskog upravnog tijela. Okrivljenik je dužan novčanu kaznu od točno 29.412 kuna platiti u roku od dva mjeseca nakon pravomoćnosti presude.
ZAGREB - Inicijativa i sindikat Akademska solidarnost predstavili su danas knjigu "Zašto štrajkamo", koja sadrži sve tekstove i očitovanja akademske zajednice na novi prijedlog zakona o visokom školstvu i obrazovanju koji nisu uključeni u taj zakon. "Riječ je o kompilaciji izjašnjavanja o zakonu svih onih znanstvenih i visokoškolskih ustanova koje su rekle da zakone treba povući iz procedure te objašnjenja zašto te zakone treba povući", kazao je Neven Jovanović iz sindikata. Po njegovim riječima, u knjizi su kritike i prijedlozi nešto više od 40 autora, članova akademske zajednice, ustanova, institucija, fakulteta, sveučilišta ili pojedinih udruga nastavnika iz cijele Hrvatske. Na svojim internetskim stranicama Akademska solidarnost objašnjava kako je knjiga pokušaj da se rasvijetli niz važnih, ali skrivenih aspekata novih zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu te da se pronađu odgovori na pitanja koja su s njima povezana.
ZAGREB - Okrugli stol o aktualnosti Krležina dramskog djela održan je danas u prigodi 118. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i leksikografa Miroslava Krleže u Hrvatskome društvu pisaca. Na okruglome stolu bili su mnogi poznavatelji Krležina djela, teatrolozi, dramaturzi, redatelji te teoretičari među kojima i Velimir Visković, Snježana Banović, Branko Brezovec, Tomislav Brlek, Nadežda Čačinović, Predrag Matvejević, Vjeran Zuppa, Jovan Ćirilov i direktorica beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) Borka Pavićević.
Objašnjavajući zašto je za temu okruglog stola izabrano Krležino dramsko djelo, Velimir Visković je rekao kako je u proteklih godinu dana izvedeno nekoliko Krležinih predstava koje su izazvale znatno zanimanje javnosti i koje ga čine "živim u zemljama bivše države". Visković je rekao kako je, istina, s Krležom bilo "turbulencija, minimaliziranja i pokušaja prevrednovanja", ali sve je to prevladano, a i pokušaji da se njegovu djelu na pozornici nađe "supstitut" nisu dali rezultata. Jovan Ćirilov govorio je o razlozima dramatizacije Krležina putopisa "Izlet u Rusiju". Za razliku od Andrea Gida, koji se iz Rusije 1936. vraća razočaran, kako je rekao, Krleža uza sve manjkavosti koje je uočio pronalazi zametke novoga društva. Snježana Banović istaknula je da bi na pozornice ponajprije dovela Krležine političke tekstove jer su oni prosvjetiteljski i edukativni. Za primjer je navela "Deset krvavih godina" da se vidi gdje smo danas kad nam je glavna tema Isus na Marjanu. Tomislav Brlek, napomenuvši kako je Krleža u svakom žanru ostvario bar po jedno vrhunsko djelo, rekao je da Krležu treba čitati, a ne u njegovu djelu "potvrđivati političke stavove". Za Vjerana Zuppu u Krležinim političkim tekstovima ima mnogo više dramatičnog nego u njegovim dramama. Njegov jezik, kako je rekao, jest konstrukt koji je izmislio kako bi mogao stajati na sceni. Doveo je u pitanje i spolnost njegovih likova ističući da su - kad ih se analizira, oduzmu imena i slično - bespolna, što je, kao i usputna primjedba o Krležinu dodvoravanju vlasti, izazvalo neslaganja i reakcije Velimira Viskovića i Predraga Matvejevića. Okrugli stol o aktualnosti Krležina dramskog djela, uz Hrvatsko društvo pisaca, priredili su Centar za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Qendra Multimedia iz Prištine, Bacači sjenki i Hrvatski filmski savez.
ŠIBENIK - Potraga za 17-godišnjom Drnišankom Antonijom Bilić, koja je nestala prije mjesec dana, za danas je završena oko 16 sati, doznaje se od šibensko-kninske Policijske uprave.
Policija je pregledala područje uz cestu Prgovo-Kočinje Brdo, korito rijeke Krke od Manojlovačkog slapa do Hidrocentrale Miljacke i područje akumulacijskoga jezera Brljana, ali tijelo nestale Antonije nije pronađeno. U današnjoj potrazi sudjelovalo je oko 120 osoba, i to većim dijelom policajaca interventne, specijalne i kriminalističke policije, te pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja i vatrogasci.
ZAGREB - Udruženje auto taksi prijevoznika grada Zagreba - Radio Taxi Zagreb izvjestilo je na današnjoj konferenciji za novinare da je podnijelo prijavu i zatražilo zabranu rada i poništenje dozvola za obavljanje auto taksi prijevoza za tvrtke Grupe Cammeo zbog kršenja Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i Gradske odluke o autotaksi prijevozu na području Zagreba.
"Uvidom u materijalne dokaze koji su u našem posjedu ustanovili smo da tvrtke Grupe Cammeo obavljaju autotaksi prijevoz na području grada Zagreba s najmanje 115 taksi vozila unatoč činjenici da im je na Javnom pozivu dodijeljeno ukupno najviše 78 dozvola", izjavili su predstavnici Radio Taxi Zagreba, tajnik Radio Taxi Zagreba Igor Ukalović, glasnogovornik Emir Pašalić te odvjetnik Lav Božičević. Radio Taxi Zagreb raspolaže s konkretnim dokazima da taksi Cammeo ne obavlja djelatnost autotaksi prijevoza na zakonit način, odnosno radi na crno koristeći više automobila nego ima važećih dozvola, izjavio je odvjetnik Božičević. Istaknuo je kako su podnijeli prijave s konkretnim dokazima (snimke, evidencija vozila, registracije) Državnom inspektoratu i Inspekciji za cestovni promet Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Predstavnici Radio Taxi Zagreba upozorili su i da vozila Cammeo Grupe posluju izvan propisanih taksi stajališta, ne poštujući ni osnovne prometne propise, vrbujući klijente na nogostupima, na autobusnom stajalištima, na pješačkim prijelazima, na obilježenim mjestima za invalide, ispred noćnih klubova na kolniku, zakrčujući prometnice poput primjerice Ulice grada Vukovara, prikazavši kao dokaz video zapis.
ZAGREB - Sindikat hrvatskog vozača odustao je od za sutra najavljenog štrajka vozača Taxi Cammea u Zagrebu jer je u postupku mirenja postignut dogovor s poslodavcem, izvijestio je danas predsjednik sindikata Miljenko Gočin. Poslodavac je prihvatio sve naše zahtjeve te smo potpisali sporazum o socijalnom dijalogu koji predviđa osnivanje radne skupine za rješavanje svih budućih nesporazuma i problema, rekao je Gočin za Hinu. Sindikat je prošlog tjedna najavio da će 8. srpnja organizirati štrajk vozača Taxi Cammea jer ta tvrtka ne poštuje njihova prava zajamčena Zakonom o radu. Zatraženo je da poslodavac uvede raspored radnog vremena koje ne smije biti dulje od 40 sati tjedno, prekovremeni rad najviše do osam sati tjedno, stanku od najmanje 30 minuta, obračun plaće prema ostvarenim radnim satima uz uvećanja za noćni i prekovremeni rad, te poštivanje dostojanstva radnika. Na mirenju se najviše raspravljalo o pitanju radnog vremena te je dogovoreno da će od ponedjeljka vozači Taxi Cammea u Zagrebu raditi po sistemu - jedan tjedan pet dana po 10 sati, a drugi tjedan četiri dana po pet sati, kaže Gočin.