ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas kako je izborni proces njegov posao prema Ustavu i da je predsjednik Republike taj koji raspisuje izbore. Predsjednik Republike je taj koji određuje konkretan dan izbora, a ne Vlada, koalicija ili bilo tko iz političke scene, već isključivo Predsjednik Republike, rekao je Josipović u svome Uredu uoči današnjeg sastanka s predstavnicima sindikata i inicijative Akademska solidarnost, odgovarajući na pitanje kako komentira jučerašnju izjavu predsjednice Vlade Jadranke Kosor da se miješa u izbore. "Ustav jest jedno štivo koje bi češće trebao imati u rukama svatko tko se bavi javni poslom i dužnosti" rekao je Josipović. Vladajuća koalicija može donekle limitirati tu ovlast predsjednika Republike tako da odluči hoće li puni četvorogodišnji mandat završiti ranije ili neće, dodao je. Josipović je ustvrdio da bi on prema tome teoretski izbore mogao zakazati za prvi dan nakon prestanka mandata sadašnjeg Sabora, a to je, kako je rekao, ako se ne vara, 12. siječnja iduće godine. Naglasio je da je datum određivanja izbora nešto što je prevažno za svaku državu. Stoga će, rekao je, bez obzira hoće li se raditi o izborima zbog prestanka mandata ili ranijeg prestanka mandata Sabora obaviti konzultacije s vladajućom grupacijom i oporbom jer su izbori "nacionalno važan događaj i moraju imati sve elemente demokracije". Premijerka Kosor jučer je najavila da će ovih dana objaviti datum parlamentarnih izbora, ističući da ni jedna vladajuća koalicija nije tako rano obznanila kada će biti izbori, te da stoga ne zna o kojoj vrsti političke odgovornosti govori predsjednik države Josipović kada tvrdi da zbog političke odgovornosti očekuje da će se uskoro odrediti datum izbora. Kazala je i kako bi bilo dobro da se predsjednik ni na koji način ne uključuje u predizbornu kampanju.
ZAGREB - Predsjednica vlade i HDZ-a Jadranka Kosor rekla je danas da ne razumije zašto je predsjednik Republike Ivo Josipović nervozan, ustvrdivši da će izbori biti na vrijeme i u roku te ponovila da će datum izbora odrediti ovih dana. Kosor je to rekla novinarima u središnjici HDZ-a upitana kako tumači poruku Josipovića da je predsjednik taj koji raspisuje izbore i da je konkretan datum izbora u njegovim rukama. "Ne razumijem zašto je predsjednik nervozan. To zaista ne razumijem jer mi već nekoliko dana šalje poruke koje ne razumijem, budući da zajedno odgovaramo za stabilnost države", kazala je premijerka. Predsjedniku je odgovorila da su ona i vlada sva svoja obećanja održali. "Mogu odgovoriti samo na temelju činjenica. Sva svoja obećanja, ja kao predsjednica vlade i vlada smo održali. Obećala sam i to u trenutku kad je bilo puno onih koji su htjeli rušiti vladu i koji su htjeli da se prekine cijeli tijek oko pregovora (o ulasku u EU). Rekla sam da ćemo mi pregovore završiti do kraja lipnja i obećanje sam održala zajedno sa svojim kolegama u vladi i vladajućom koalicijom", rekla je Kosor. Dodala je da je završetak pregovora ogroman uspjeh za Hrvatsku i da bi voljela da se jednakom snagom tom uspjehu vesele svi državni dužnosnici. Ponovila je kako je najavila da će datum izbora odrediti nakon završetka pregovora te da će to učiniti "ovih dana".
ZAGREB - Predsjednik Ivo Josipović rekao je danas komentirajući odluku Ustavnog suda, koji je ukinuo odredbu o zabrani okupljanja na Pantovčaku i Markovu trgu, da je to nešto očekivano i da je takva odluka dobrodošla. "Ja sam kao zastupnik bio protiv jedne takve odredbe", kazao je Josipović i dodao da je druga stvar prijelazni period od godine dana te da je Ustavni sud smatrao da je to primjereni rok prilagodbe. "Odluka Ustavnog suda je tu, moramo je poštivati, u suštini to je ukidanje odredbe i mislim da je odluka očekivana i dobrodošla", zaključio je Josipović u izjavi novinarima prije početka sastanka s predstavnicima sindikata i inicijative Akademska solidarnost. Ustavni sud jednoglasno je danas ukinuo zabranu javnog okupljanja i prosvjeda u krugu 100 metara od Ureda Predsjednika dok zabrana okupljanja na Markovu trgu, gdje su sjedišta Vlade, Hrvatskog sabora i Ustavnog suda, ostaje na snazi do 15. srpnja iduće godine, čime je zakonodavcu dana mogućnost da do tada izmijeni osporeni Zakon i uredi ga u skladu s Ustavom. Predsjednica Ustavnoga suda Jasna Omejec objasnila je da zabrana okupljanja na Markovu trgu "nije apriori neustavna" već je neustavno praviti razliku u vrstama okupljanja na tom trgu.
ZAGREB - SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović komentirala je danas odluku Ustavnoga suda kojom djelomično ukida zabranu prosvjednog okupljanja građana istaknuvši je da se "očito stvara dojam u javnosti da se poštivanje zakona i Ustava odnosi samo na SDP i njegovu koaliciju, a da se za vrijeme HDZ-a, iako su donosili bezbrojne zakone koji nisu u suglasnosti s Ustavom, na njih reagira tek na njihovom odlasku." "Zaista je čudno da se reagira tek nakon šest godina, a radi se o temeljnom ljudskom pravu na okupljanje i prosvjed", istaknula je Antičević Marinović u izjavi novinarima dodavši da se "SDP ne boji građana". Podsjetila je da je u srpnju 2005. donesen zakon o prosvjednom okupljanju kojim je HDZ odmah po dolasku na vlast zabranio prosvjedna okupljanja na Markovu trgu i time pokazao da "s građanima ne želi dijeliti ni trg, a kamoli njihovu sudbinu". Usvrdila je da je Klub SDP-a u više navrata podnosio zahtjev za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom i podsjetila da su za vrijeme Račanove vlasti prosvjednici na Markovu trgu godinu i pol dana taborili, HDZ ih je hranio, oni su tom istom hranom počesto gađali samog premijera i članove vlade, a dolaskom na vlast HDZ je takvu mogućnost zabranio. Ustavni sud jednoglasno je danas ukinuo zabranu javnog okupljanja i prosvjeda u krugu 100 metara od Ureda Predsjednika dok zabrana okupljanja na Markovu trgu gdje su sjedište Vlade, Hrvatskog sabora i Ustavnog suda ostaje na snazi do 15. srpnja iduće godine, čime je zakonodavcu dana mogućnost da do tada izmijeni osporeni Zakon i uredi ga u skladu s Ustavom. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec objasnila je da zabrana okupljanja na Markovu trgu "nije apriori neustavna" već je neustavno praviti razliku u vrstama okupljanja na tom trgu
ZAGREB - Udruge Iskorak i Kontra pozdravile su danas odluku o ukidanju zabrane okupljanja na Markovu trgu te ocijenile da je Ustavni sud time dao važnu poruku javnosti i vlasti glede poštivanja prava na javno okupljanje i važnosti zaštite ljudskih prava općenito. Ustavni sud jednoglasno je ukinuo zabranu javnog okupljanja za sve prostore na kojima zasjedaju Vlada Republike Hrvatske, Predsjednik RH i Ustavni sud, osim za Markov trg na kojemu zabrana prestaje vrijediti 15. srpnja iduće godine. Sud je ustvrdio da je zabrana protivna Ustavu jer je diskriminatorna, budući da se na Markovu trgu dopuštaju, primjerice, koncerti, kazališne predstave i druge javne priredbe, ali ne i prosvjedi protiv vlasti, politički skupovi i sindikalni prosvjedi. Dvije udruge od vlade traže da ne čeka zadani rok, već da odmah ukine protuustavnu odredbu o zabrani okupljanja na Markovu trgu te da osigura pravo na javno okupljanje svima po ustavu i međunarodnim dokumentima
ZAGREB - Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu nije danas ni nakon trosatne rasprave uspio usuglasiti stajališta o paketu zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanstvenoj djelatnosti, jer su oporbeni zastupnici napustili sjednicu Odbora i srušili kvorum. Hrvatski sabor tako, bez mišljenja matičnog Odbora, neće moći na plenarnoj sjednici raspravljati o predloženim zakonima, istaknuo je predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petar Selem. Oporba, naime, nije prihvatila prijedlog vladajućih da se prije prvog čitanja postigne nacionalni konsenzus i održi tematska sjednica o tim zakonima kako bi se prijedlozi poboljšali. Prijedlog oporbe je, pak, bio da se zakoni povuku iz procedure te da se najprije donese strategija visokog obrazovanja pa tek potom radi na novim prijedlozima zakona. Akademska i znanstvena zajednica traže promjene, ali ne ovakve, rekao je Gvozden Flego (SDP), dodavši kako se oko njih antagonizirala cijela akademska zajednica, a neke, ocijenio je, predložene odredbe su i protuustavne, o čemu su se već očitovali pravni fakulteti u Hrvatskoj. Prestanimo s kampanjom i ne forsirajmo nešto što ne može ići dalje, kazao je Milorad Pupovac (SDSS), koji smatra kako su razlike prevelike da bi se mogle usuglašavati kroz pojedina čitanja. Antun Vujić (SDP) ocijenio je da u Hrvatskoj nedostaje strategija razvoja znanosti te kako stavljanje zakona na ovaj način u proceduru znači političke podjele, koje će se prenijeti na cijelu akademsku zajednicu. Suprotnog stajališta bila je ravnateljica Instituta Ruđer Bošković, Danica Ramljak, koja ističe da je za Institut zakon prihvatljiv, da je dijaloga bilo dosta, ali i da velik dio "novca u institutima i sveučilištima curi, zbog čega je potrebna bolja kontrola države".
ZAGREB - Zastupnici Hrvatskog sabora završili su s današnjim radom raspravivši izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se usklađuje sa Zakonom o radu, a u raspravi su uglavnom upozoravali na problem nedostatka liječnika i njihovu preopterećenost. Rajko Ostojić (Klub SDP) kazao je kako očekuje probleme u primjeni zakona, jer, kako je rekao, neće imati tko raditi budući su mnogi liječnici otišli u privatne klinike i nemaju dežurstva, a oni koji su ostali u državnim bolnicama to fizički neće moći odraditi. U tom smislu i Goran Beus Richembergh (klub HNS-HSU) upozorio je na problem velikog odlijeva kadrova posebice iz sustava zdravstvene zaštite, a koji mora neprestano funkcionirati. Prijedlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti predloženo je da se vrijeme provedeno u dežurstvu, stalnoj pripravnosti, smatra radnim vremenom i uračunava se u mjesečni fond radnih sati. Određuje se i da radni tjedan za zdravstvene djelatnike ne može biti dulji od 48 sati, osim iznimno i uz pristanak radnika. O toj točki kao i ostalim raspravljenim točkama dnevnog reda glasovat će se u petak. Zastupnici su prethodno raspravili prijedlog dopuna Zakona o suzbijanju zloporabe droga kojim se utvrđuje kada se lijek koji sadrži supstance koje se nalaze u registru droga može prenijeti preko granice, odnosno uz čije odobrenju i u kojoj količini. Poslijepodnevno zasjedanje nastavljeno je raspravom o prijedlogu izmjene Ustava kako bi se prava branitelja uredila ustavnim zakonom, u kojoj se potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak (HDZ) zauzeo za ustavne promjene.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je izaslanstvo Sindikata visokog obrazovanja i znanosti "Akademska solidarnost" koje ga je upoznalo s motivima osnivanja toga sindikata, s njegovim djelovanjem, kao i s razlozima štrajka koji je danas počeo na Filozofskome fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Po riječima članova "Akademske solidarnosti", cilj štrajka jest da se iz saborske procedure povuku prijedlozi Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu koji su izazvali oštre i argumentirane kritike velikoga dijela akademske zajednice, priopćio je Ured Predsjednika. Članovi izaslanstva istaknuli su da je nužno očuvati načela sveučilišne autonomije u Republici Hrvatskoj, a predsjednik Josipović da donošenju zakona treba prethoditi strateška projekcija razvoja znanosti i visokog obrazovanja koja bi sadržavala razvoj mreže javnih institucija u području znanosti i visokog obrazovanja te način financiranja i viziju uloge znanosti i visokog obrazovanja kao motora razvoja Republike Hrvatske.
ZAGREB - Dvadeset i sedam studenata koji ostvaruju vrhunske rezultate dobili su danas po 40 tisuća kuna stipendije u sklopu akcije "Top stipendija za top studente". Ovogodišnji fond stipendija je 1.080.000 kuna, a na svečanosti proglašenja dobitnika top stipendije 2011. u zagrebačkom hotelu "Westin" rečeno je kako je i ove godine interes za dobivanje te stipendije bio iznimno velik te je pristiglo čak 427 prijava, od kojih je odabrano 27 top studenata koji će u idućih deset mjeseci dobivati četiri tisuće kuna na mjesec. U sklopu regionalne top stipendije, tvrtke Tankerska plovidba i Turist hotel osigurale su dvije posebne stipendije za studente sa zadarskoga Sveučilišta. Akciju je prije deset godina pokrenuo tjednik "Nacional" kako bi nagradio najbolje studente iz Hrvatske, a partneri su mu Ina, Erste Card Club, Vipnet, Hrvatska poštanska banka i tvrtka Janaf. U tom je razdoblju stipendirano 247 studenata i uloženo 10 milijuna kuna.
Već tradicionalno redakcija "Nacionala" među izabranim top studentima odabire jednog posebnog koji je po njezinu izboru "najbolji od najboljih", a ove godine je to studentica Mirna Vlahović.
Glavni urednik "Nacionala" Mislav Šimatović uručio joj je nagradu ističući kako ih je njezina životna priča posebno zaintrigirala. Mirna Vlahović je redovita studentica treće godine Ekonomskog fakulteta u Osijeku i druge godine Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te izvanredna studentica Pravnog fakulteta u Osijeku. Ta ambiciozna djevojka plasirala se na sva tri razredbena postupka među prvih četvero kandidata.
ZAGREB - Državni ured za reviziju RH pozvao je političke stranke, nezavisne zastupnike, zastupnike nacionalnih manjina i nezavisne članove predstavničkih tijela lokalnih jedinica da sastave izvješće o donacijama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine, koje se mora objaviti najkasnije do 15. srpnja 2011. Državni ured za reviziju RH u današnjem priopćenju podsjeća kako je, prema odredbama Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je donesen u veljači ove godine, taj Ured nadležan za provođenje revizije, a Državno izborno povjerenstvo (DIP) za nadzor političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina, te nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Izvješće o donacijama treba sadržavati osobno ime, odnosno naziv i adresu donatora, te iznos i datum uplate donacije, odnosno vrijednost primljenog proizvoda ili pružene usluga bez naplate. Ako donacije nisu primljene, potrebno je to navesti u izvješću. Izvješće o donacijama se mora objaviti u roku 15 dana po isteku šestomjesečnog razdoblja, odnosno najkasnije do 15. srpnja 2011., navodi se u priopćenju kojeg je potpisao glavni državni revizor mr. Ivan Klešić.
KARLOVAC - Na temelju nalaza zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba o fizikalno-kemijskim svojstvima otpada za toplinsku obradu uzetim u pogonu (varaždinske) tvrtke T7 Vis u Dugoj Resi inspekcija zaštite okoliša naredila je privremenu zabranu djelatnosti gospodarenja otpadom u tome pogonu jer se ne obavlja u skladu s dozvolom, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Zabrana je naređena „usmenim rješenjem 1. srpnja 2011.“, piše u priopćenju. Kako se navodi, u tijeku inspekcijskog nadzora zapečaćen je ventil u crpnoj stanici čime se onemogućuje uporaba otpadnih ulja za spaljivanje. Privremena zabrana bit će na snazi dok tvrtka ne ispuni uvjete propisane dozvolom koju je izdalo ministarstvo, tj. dok ne uspostavi neprekinuto mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak na području pogona i ne počne rabiti energente u skladu s dozvolom. Nalaz zagrebačkog zavoda za javno zdravstvo „Andrije Štampara“ pokazuje da tvrtka T7 Vis u Dugoj Resi spaljuje otpadna ulja u stopostotnom omjeru, a dozvolom ministarstva dopušteno je spaljivanje 40 posto otpadnih ulja, a ostalo uz neki drugi energent, na primjer loživo ulje.
DUGA RESA - Glavna poruka večerašnjega prosvjednog skupa više stotina stanovnika Duge Rese jest da neće popustiti u vezi sa spalionicom otpada te da varaždinska tvrtka T7 VIS mora otići iz pogona dugoreške pamučne industrije jer ne gospodari otpadom u skladu s dozvolom. Županijska vjećnica Mirjana Bašić upozorila je na činjenicu kako je danas ministarstvo zaštite okoliša priopćilo da je "privremeno zabranilo" tu djelatnost, ali je uz opće odobravanje prosvjednika zatražila potpuno ukidanje dozvole za "suspaljivanje, skladištenje i gospodarenje otpadom" u Dugoj Resi. Više je govornika istaknulo da taj ekološki problem nije samo problem Duge Rese već cijele Hrvatske te je prozvana premijerka Jadranka Kosor da djeluje, a ukupan sustav da provodi Aarhušku konvenciju po kojoj građani imaju pravo biti i obaviješteni i odlučivati o pitanjima zaštite okoliša. Organizatori skupa pozvali su građane da se 11. srpnja navečer odazovu tribini u gradskoj kinodvorani jer će veći broj ekoloških stručnjaka, medicinara i toksikologa govoriti o opasnostima od spalionice, pogotovo od spaljivanja opasnog otpada.