ZAGREB - Ministarsvo financija priopćilo je kako se slaže s Misijom MMF-a da je pitanje povećanja konkurentnosti važno pitanje dinamike gospodarskog rasta u Hrvatskoj, no ne slaže se u potpunosti s dijelom preporuka iz izvješća Misije koje prostor za daljnje povećanje konkurentnosti vide u snižavanju plaća i cijena. Budućnost hrvatskog gospodarstva ne vidimo u konkuriranju kroz jeftinu radnu snagu, već u smanjivanju različitih prepreka s kojima se suočavaju investitori, povećanju učinkovitosti javne uprave, ograničavanju državne potrošnje i ukupnom poboljšanju poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj, navodi se u sinoćnjem priopćenju Ministarstva vezano uz izvješće Misije MMF-a. Iz Ministarstva financija podsjećaju da je u Izvješću Misije Međunarodnog monetarnog fonda o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, održanima 2011. godine, analizirano ukupno gospodarsko stanje kao i rezultati ukupne ekonomske politike Republike Hrvatske. Izvješće, navodi se, prepoznaje napredak koji je hrvatska Vlada ostvarila u provedbi Programa gospodarskog oporavka. Glavne preporuke Izvješća vezane su uz potrebu povećanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva kako bi se povećala sposobnost njegovog rasta u nadolazećem srednjoročnom razdoblju. "Slažemo se da je pitanje povećanja konkurentnosti važno pitanje dinamike gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Ipak, ne slažemo se u potpunosti s dijelom preporuka koje prostor za daljnje povećanje konkurentnosti vide u snižavanju plaća i cijena", ističu iz Ministarstva financija. Podsjećaju da je u pogledu politike plaća državni sektor poslao jasan signal kroz snižavanje plaća za 6 posto u 2009. godini te njihovo zamrzavanje na toj sniženoj razini sve do danas. U poduzetničkom sektoru, dodaju, financijski izvještaji poduzeća pokazuju da su u 2010. godini prosječni troškovi rada sniženi za 3,4 posto. Istovremeno, činjenica je da, u prosjeku, Hrvatska ima veće prosječne plaće i time veći trošak rada u odnosu na većinu novih članica EU, osim Slovenije. To je strukturno obilježje hrvatskog gospodarstva zbog kojeg MMF vjerojatno vidi smanjenje plaća kao nužan element povećanja konkurentnosti. "Ne slažemo se s ovakvim zaključkom jer budućnost hrvatskog gospodarstva ne vidimo u konkuriranju kroz jeftinu radnu snagu. Put ka povećanju konkurentnosti gospodarstva vidimo u smanjivanju različitih prepreka s kojima se suočavaju investitori, povećanju učinkovitosti javne uprave, posebno na lokalnoj razini, ograničavanju državne potrošnje kroz striktnu provedbu Zakona o fiskalnoj odgovornosti i ukupnom poboljšanju poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj", ističe se u priopćenju Ministarstva financija.
ZAGREB - Tehnička škola Ruđera Boškovića iz Zagreba, u partnerstvu s Elektrotehničkom školom Split, Srednjom školom Krapina i Hrvatskom udrugom poslodavaca – HUP, pokrenula je projekt razvoja novoga kurikuluma u području računalstva i računalnog inženjerstva koji će razviti potpuno nov standard obrazovanja te kurikulum za područje računalstva za strukovne škole ukupne vrijednosti od gotovo 350 tisuća eura. Projekt pod nazivom "Stvaranje novih prilika za gospodarstvo temeljeno na znanju u području računalstva i računalnog inženjerstva" sufinancira Europska unija (EU) u okviru programa IPA IV komponente "Implementacija novih kurikuluma" u iznosu od gotovo 348 tisuća eura, a iznos od nešto više od 53 tisuće eura financirat će škole vlastitim sredstvima, priopćile su danas Visicom integrirane komunikacije. U sklopu projekta bit će pripremljeni vrhunski nastavni materijali za osam novih ili unaprijeđenih predmeta, uspostavljena nova komunikacijska platforma za edukaciju nastavnika te provedeno osposobljavanje 24 nastavnika strukovnih predmeta. Projektom se želi povećati nacionalna konkurentnost i potaknuti razvoj gospodarstva temeljenog na znanju u području računalstva i računalnog inženjerstva u Hrvatskoj, podići razinu svijesti i promovirati programe obrazovanja za stjecanje tehničkih i inženjerskih strukovnih kvalifikacija i zanimanja i karijera u području računalstva za učenike srednjih škola kao osnovu za budući razvoj nacionalnoga gospodarstva, te povećati kapacitet strukovnih škola i nastavnika kako bi provodili obrazovanje u području računalstva na temelju novih metoda i tehnologija.