Pregovori su službeno započeli u noći s 3. na 4. listopada 2005. na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju u Luxembourgu.
Donosimo prvi dio kronologije hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom.
SCREENING
Ubrzo nakon otvaranja pregovora, 20. listopada 2005. započeo je proces screeninga, procjene usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Screening je postupak koji prethodi konkretnim pregovorima u pojedinim poglavljima i koji omogućava definiranje pregovaračkih stajališta objema stranama u pregovorima, a sami pregovori uglavnom se svode na dogovaranje rokova u kojima će se zemlja koja pregovara uskladiti s europskim standardima te na eventualne dogovore o prijelaznim razdobljima ili trajnim izuzećima.
Postupak screeninga, koji je završio 18. listopada 2006. godine, protekao je prema planu, ali otvaranje pregovora po pojedinim poglavljima išlo je puno sporije nego što se očekivalo.
GODINA 2006.
Očekivalo se da će do kraja prve polovice 2006. za vrijeme austrijskog predsjedništva Hrvatska otvoriti osam od 35 poglavlja europske pravne stečevine. Otvoreno je tek jedno poglavlje, Znanost i istraživanje, 12. lipnja 2006.
Na radnim tijelima Vijeća EU-a nekoliko mjeseci je izgubljeno na načelnu raspravu o tome treba li u pregovorima s Turskom u poglavlju Obrazovanje i kultura tražiti ispunjavanje političkih kriterija, odnosno pitanje ljudskih i manjinskih prava u obrazovnom sustavu, ili to ostaviti samo za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava.
Iako nijedna članica EU-a nije imala nikakvu primjedbu na račun Hrvatske, ona je bila svojevrsni talac Turske, kojoj se prigovarao odnos prema kurdskoj manjini i spolna neravnopravnost u obrazovnom sustavu. Oni koji nevoljko gledaju na mogućnost da Turska postane punopravna članica EU-a nisu inzistirali da se Hrvatskoj dade zeleno svjetlo, bojeći se da ne budu optuženi za dvostruka mjerila od strane onih podupiru Tursku.
U prosincu je Vijeće EU-a na prijedlog Komisije djelomično zamrznulo pregovore s Turskom zbog odbijanja Ankare da normalizira odnose s Ciprom, čime su se razdvojila dva pregovaračka procesa koji su do tada tekli paralelno.
Do kraja finskog predsjedništva Hrvatska je otvorila još četiri poglavlja od kojih je jedno odmah i zatvoreno. Na Međuvladinoj konferenciji 11. prosinca 2006. otvoreno je i odmah zatvoreno poglavlje Obrazovanje i kultura, a deset dana kasnije, 21. prosinca, Hrvatska je otvorila pregovore u poglavljima Ekonomska i monetarna politika, Poduzetništvo i industrijska politika i Carinska unija.
GODINA 2007.
U 2007. godinu Hrvatska je ušla s pet otvorenih poglavlja od kojih su dva bila zatvorena. Očekivalo se otvaranje najvećeg broja poglavlja, uspjelo se otvoriti njih 11, a ni jedno nije zatvoreno.
Za vrijeme njemačkog predsjedništva u prvoj polovici godine, Hrvatska je otvorila sedam poglavlja, najprije u ožujku Pravo intelektualnog vlasništva, a u lipnju istodobno šest poglavlja - Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Pravo trgovačkih društava, Financijske usluge, Informacijsko društvo i mediji, Statistika i Financijska kontrola.
U drugoj polovici godine pod portugalskim predsjedanjem otvorena su još četiri poglavlja - Zaštita potrošača i zdravlja i Vanjski odnosi otvoreni su 12. listopada 2007, a 19. prosinca poglavlja Transeuropske mreže i Financijske i proračunske odredbe.
Te godine polako je započela i slovenska blokada, ali još ne otvoreno kao što će se dogoditi godinu dana kasnije. U poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost, od Hrvatske je u srpnju 2006. kao mjerilo za otvaranje zatražen akcijski plan o integriranom upravljanju granicama. Nedugo nakon toga, Hrvatska je izradila taj akcijski plan i uputila ga u Bruxelles, ali Slovenija ne daje suglasnost jer je u tom dokumentu navedena ukupna dužina hrvatskih granica, što Ljubljana smatra prejudiciranjem razgraničenja između dviju zemalja.
Hrvatska je mogla otvoriti pregovore i u poglavlju Ribarstvo, za koje je Komisija predložila otvaranje još krajem 2006., ali je ono zapelo u Vijeću EU-a zbog protivljenja Slovenije.
GODINA 2008.
Slovenska blokada pregovora, indikativni plan Europske komisije za dovršetak pregovora do kraja 2009. te pitanje ZERP-a potpuno su obilježili 2008. godinu.
U prva tri mjeseca 2008. godine dominiralo je pitanje hrvatskog Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, koji je i stupio na snagu 1. siječnja. Na njegovu ukidanju najviše je inzistirala Slovenija, koja je tada preuzela predsjedništvo EU-a, te Italija. Te dvije zemlje imale su snažno uporište u zapisniku s trilateralnog sastanka između Hrvatske, Slovenije i Italije iz lipnja 2004., na kojem je Hrvatska izvijestila dvije strane da se ZERP neće primjenjivati za zemlje članice EU-a. Taj je dogovor kasnije ušao u zaključke Vijeća EU-a tako da je jedini izlaz bio u suspenziji ZERP-a za članice EU-a, što se i dogodilo 12. ožujka, a Europska komisija je tada najavila da će najesen objaviti indikativni plan za dovršetak pregovora do kraja 2009. godine.
Tijekom slovenskog predsjedništva u prvih šest mjeseci 2008. godine, Hrvatska je otvorila pregovore u četiri poglavlja - Sloboda kretanja radnika, Prometna politika, Energija i Socijalna politika i zapošljavanje - a nije zatvorila nijedno poglavlje.
U drugoj polovici godine predsjedništvo je preuzela Francuska, koja je najavila da će nastojati otvoriti "skoro sva i zatvoriti najveći mogući broj poglavlja". Cilj je ostao neispunjen zbog slovenske blokade. Krajem godine za pristupnu konferenciji 19. prosinca 26 zemalja članica je dalo pristanak da se otvore pregovori u devet poglavlja, a zatvore u pet.
Međutim, kako u pitanjima proširenja u EU-u vrijedi pravilo konsenzusa, Slovenija je blokirala otvaranje osam i zatvaranje dvaju poglavlja. U konačnici pod francuskim je predsjedanjem Hrvatska ukupno otvorila samo dva poglavlja pregovora, jedno u prosincu i jedno ranije u srpnju, te zatvorila pet - tri u prosincu, te po jedno u srpnju i listopadu.
Slovenija je započela s blokadom hrvatskih pristupnih pregovora u listopadu 2008., uz obrazloženje da Hrvatska svojim dokumentima dostavljenim tijelima EU-a u okviru pristupnog postupka prejudicira međusobnu granicu na kopnu i moru.
Francuska je za svoga predsjedanja organizirala tri pristupne konferencije - u srpnju kada je zatvoreno poglavlje Poduzetništvo i industrijska politika, a pregovori otvoreni u Slobodi kretanja roba, u listopadu kada su zatvoreni pregovori u poglavlju Vanjski odnosi te u prosincu kada su otvoreni pregovori u poglavlju Javne nabave, a zatvoreni u poglavljima Pravo intelektualnog vlasništva, Informacijsko društvo i mediji i Ekonomska i monetarna politika.
Iz 2008. godine, Hrvatska izlazi s ukupno 22 otvorena i sedam zatvorenih poglavlja.
Europska komisija u studenome je objavila indikativni plan za dovršetak pregovora, prema kojem je do kraja 2008. godine trebalo imati osam zatvorenih poglavlja i skora sva otvorena, s tim da su se ona poglavlja koja bi eventualno ostala neotvorena, trebala otvoriti početkom 2009. godine.
Prema tom planu, u prvoj polovici 2009., pod češkim predsjedanjem, trebalo je zatvoriti 11, a u drugoj polovici, pod švedskim predsjedanjem preostalih 14, odnosno 16, ako se uzmu u obzir dva poglavlja pod nazivom Institucije i Ostala pitanja u kojima nema klasičnih pregovora, jer u tim poglavljima nema europske pravne stečevine s kojom se treba uskladiti.