"Mjere štednje koje su neke zemlje poput Grčke i Španjolske donijele zbog prevelikog javnog duga ne prijete samo zapošljavanju u javnom sektoru i društvenoj potrošnji, već čine oporavak nesigurnijim i slabijim", ističe se u izvješću UN-ova ureda za gospodarska i socijalna pitanja.
"Vlade moraju oprezno reagirati na pritiske radi proračunske konsolidacije i donošenja mjera štednje ako ne žele staviti na kocku oporavak gospodarstva", dodaje se u dokumentu.
Taj se problem ne odnosi samo na razvijena gospodarstva, upozoravaju UN-ovi ekonomisti koji misle da su i "mnoge zemlje u razvoju, napose one koje se koriste MMF-ovim programima, izložene pritisku kako bi smanjile javnu potrošnju i uvele mjere štednje".
Jedan od glavnih zaključaka izvješća jest da zemlje moraju biti kadre sustavno provoditi kontraciklične politike.
Zato je "prijeko potrebno", ocjenjuje UN, preispitati "narav i glavne zadaće uvjeta" što ih postavljaju međunarodne organizacije u pružanju pomoći zemljama koje su zapale u teškoće.
"Važno je da vlade povedu računa o mogućim društvenim posljedicama svojih gospodarskih politika" na prehranu, zdravlje i školstvo kako ne bi dugoročno ugrozile gospodarski rast, ističe UN.
U izvješću se usto osuđuju zahtjevi za veću fleksibilnost tržišta rada jer ju "nerijetko prati pad plaća i lošiji uvjeti zapošljavanja".