Taj vrlo lijep i rijedak primjerak ranobaroknog oltara visoke kvalitete dao je postaviti grof Ivan IV. Drašković 1650. godine, na mjesto staroga gotičkog oltara, ali je oltar ikonografski dovršen tek u 18. stoljeću. Povjesničari umjetnosti uvrštavaju ga među najvrednije oltare hrvatske sakralne baštine ranoga baroka, navodi IKA.
Oltarna slika, smještena u ovalnom okviru, prikazuje sv. Volfganga u biskupskom ornatu, s podignutom desnom rukom na blagoslov, dok mu se u naručju lijeve ruke nalaze biskupski štap i knjiga evanđelja. Podno lijeve ruke prikazana je crkva s tornjem, što može biti asocijacija na njegov doprinos u utemeljenju jedne biskupije (Regensburg). Ispod svečeve desne ispružene ruke leži bolesnik, uz kojega kleči muškarac sklopljenih ruku, moleći se sv. Volfgangu za pomoć i Božji zagovor. U podnožju slike, iza bolesnika, nalazi se veduta nekoga grada i panorama s prikazima brda na čijim se vrhovima nalaze kapele i crkve.
Obnovu oltarne slike izveli su djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda tijekom zadnjih sedam godina, a sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture RH. Inače, radovi na restauraciji baroknog oltara počeli su pod vodstvom voditeljice Danute Misiude, u rujnu 2004. godine.
Klenovnički župnik Josip Jagarčec, izrazivši zadovoljstvo obavljenom restauracijom baroknog oltara u kapeli sv. Volfganga, staroj 500 godina, najavio je daljnje radove na obnovi inventara kapele početkom 2012. godine, posebice pobočnog oltara Blažene Djevice Marije Kraljice, kojeg su 1674. godine dali podići članovi Bratovštine sv. Volfganga.