ZAGREB - Hrvatski sabor danas nastavlja 23. sjednicu raspravom o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kojima se pojednostavljuje procedura za izdavanje građevinskih dozvola, a nakon toga predviđena je rasprava o prijedlogu zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, kojim bi se trebalo legalizirati oko 150 tisuća nezakonitih objekata. Izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji prosječno trajanje postupka donošenja prostornih dokumenata skratilo bi se sa sadašnjih oko 500 dana na 210 dana, dok bi se legalizacijom nezakonito izgrađenih objekata riješili problemi 150 tisuća obitelji, ističu u Vladi, koja je predlagatelj ovih zakona. Zahtjevi za legalizaciju morali bi se, kako je predloženo, podnijeti do 31. prosinca iduće godine, a nakon toga roka "podvuklo bi se crtu" i više ne bi bili mogući novi zahtjevi. Kao rok do kada je objekt trebao biti izgrađen, da bi mogao biti legaliziran, navodi se 30. studenoga 2009. godine. Zakonom bi se omogućila i legalizacija poljoprivrednih objekata, čime bi se brojnim poljoprivrednim domaćinstvima omogućilo podnošenje zahtjeva za poticaje i sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Ipak, legalizacija ne bi bila sveopća, jer su predviđeni i brojni izuzetci. Naime, neće se moći legalizirati objekti u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i regionalnim parkovima, na infrastrukturnim koridorima, te na pomorskom i javnom dobru.
ZAGREB - U suradnji s Uredom za ljudska prava Republike Hrvatske i Centrom za nove inicijative, UNHCR je jučer u Zagrebu organizirao okrugli stol na temu «Djeca bez pratnje, strani državljani, u Republici Hrvatskoj: Razumijevanje problema, mogućnost djelovanja i potrebne mjere pomoći i zaštite», priopćeno je iz UNHCR-a. Na okruglom stolu predstavljeno je istraživanje kojeg je naručio UNHCR te podržao Ured za ljudska prava RH, a provela ga je nevladina udruga Centar za nove inicijative. Ona donosi stručni pregled problema s kojima se suočava Hrvatska pri pružanju zaštite djeci bez pratnje stranim državljanima kada ona pristignu u zemlju. Prošle godine u Hrvatsku je stiglo više od dvije stotine djece bez pratnje, od kojih je 43 zatražilo azil. U 2011. godini zabilježeno je veliko povećanje broja djece koja kod nas traže azil, a MUP izvještava kako je od 1. siječnja do 31. svibnja 2011. g. 69-oro djece bez pratnje stiglo u zemlju. Djeca, koja uglavnom dolaze iz Afganistana, Somalije i Irana, bježe iz kaotičnih i često opasnih situacija u zemljama porijekla. Većinom su to dječaci u dobi od 15 do 18 godina, navodi UNHCR-a. Fenomen djece bez pratnje široko je prepoznat kao sve važnije međunarodno pitanje, a posebice u Europi, u posljednjih deset godina. Dječaci i djevojčice koji dolaze bez pratnje u opasnosti su iz više razloga. Odvojeni su od roditelja, skrbnika ili drugih osoba koje su se o njima brinule. Na putu u njima nepoznatu zemlju izloženi su rizicima zbog teškog i često opasnog putovanja. Neki od njih, u opasnosti su od kršenja nekih od njihovih temeljnih prava kod kuće. Ako standardi zaštite djece i pripadajući mehanizmi nisu na njih primijenjeni, vrlo često nalaze se u opasnosti od nasilja i iskorištavanja beskrupuloznih osoba.
ZAGREB - Prijedlog izmjena Zakona o kaznenom postupku, kojim se, uz ostalo, okrivljeniku dopušta uvid u spis od početka postupka, izazvao je jučer u Hrvatskom saboru oštro protivljenje SDP-a, u čije je ime Ingrid Antičević Marinović ocijenila kako se samo šteti dosadašnjoj efikasnosti državnoodvjetničkih istraga, dok su iz Kluba HDZ-a podržali izmjene koje će, kažu, pridonijeti ravnopravnijem položaju stranaka u postupku. Kao značajnu novinu predloženih zakonskih izmjena državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Tatjana Vučetić istaknula je proširenje prava okrivljenika, koji bi imao pravo uvida u spis, a na čiji bi prijedlog ubuduće bilo obvezno provesti i dodatne dokazne radnje. Novina je i uvođenje Visokog kaznenog suda, koji bi, prema prijedlogu, trebao početi s radom 1. siječnja 2015., a bio bi nadležan u drugom stupnju rješavati žalbe protiv presuda općinskih, ali i županijskih sudova. "SDP ne samo da neće podržati ove izmjene, nego i oštro prosvjeduje protiv ovog zakonskog prijedloga", rekla je Antičević Marinović, istaknuvši uspješnost dosadašnje državnoodvjetničke istrage, koja je bila koncipirana kao tajna za potencijalnog okrivljenika. Ana Lovrin (HDZ) naglasila je kako je riječ o "uređivanju pravne praznine", s obzirom da će Zakon o kaznenom postupku u punoj primjeni biti od 1. rujna ove godine. Izražavajući potporu u ime Kluba HDZ-a, ocijenila je da se njima rješava slabiji položaj okrivljenika u postupku državnoodvjetničke istrage. Ovim izmjenama uspostavlja se ravnopravnost stranaka u postupku, što se prije svega odnosi na pravo na razgledavanje spisa i na prethodno ispitivanje okrivljenika ukoliko on to zatraži, rekla je Lovrin, istaknuvši da će konačnu odluku o tome donositi sud.
ZAGREB - Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević primila je jučer visoka izaslanstva Sofije i Kunminga i pritom razgovarala o mogućnostima suradnje gradova i razmjene iskustava, posebno u upravljanju gradovima, o turizmu, urbanizmu i komunalnim pitanjima - pročišćavanju otpadnih voda, odlaganju otpada i obnovljivim izvorima energije, priopćeno je iz gradske Službe za informiranje. Upravo je turizam tema koja je privukla prve ljude grada Sofije u Zagreb sa željom da suradnja počne najprije u toj djelatnosti. Na susretu s izaslanstvom glavnoga bugarskoga grada, koje su predvodili Irina Savina, zamjenica gradonačelnika, i Rangel Markov, gradonačelnik Bankya, najvećega gradskog distrikta, zamjenica Pavičić-Vukičević predstavila je funkcioniranje Zagreba, teritorijalnu podjelu, proračun i njegove razdjele. Goste je pak zanimala i organizacija i sufinanciranje predškolskog odgoja koji je u Zagrebu dosegnuo visoke standarde. Predstavnici Sofije posjetili su i gradsku Turističku zajednicu, a poseban sastanak održan je u uredu za strategijsko planiranje. Predstavnike Kunminga, glavnoga grada kineske pokrajine Yunnana, u kojemu živi više od sedam milijuna stanovnika, najviše su zanimali gradski projekti, ekologija i komunalna pitanja, posebno pročišćavanje otpadnih voda.
VRBOVEC - Grad Vrbovec jučer je na blagdan Sv. Vida obilježio Dan grada, a na sjednici Gradskog vijeća potpisan je ugovor o sufinanciranju ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Ugovor je potpisan s potpredsjednikom vlade i ministrom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidarom Pankretićem. Po ugovoru u gradsku komunalnu mrežu bit će uloženo 18 milijuna kuna. U Vrbovcu je potpisana i povelja o bratimljenju vatrogasaca Vrbovca i Uneca u Sloveniji. Zaslužnim organizacijama i pojedincima dodijeljene su godišnje nagrade, a športski djelatnik Zvonko Kolmanić dobio je nagradu za životno djelo.
ZAGREB - Kako bi ukazali na komunikacijsku potrebu gluhoslijepih i gluhih osoba, na Učiteljskoj akademiji jučer je održana 8. smotra polaznika tečaja hrvatskog znakovnog jezika gdje su nekolicini uručene diplome o završetku četverosemestralnog tečaja. Polaznici tečaja su na smotri pokazali znanje u komunikaciji znakovnim jezikom koje su na tečaju stekli, a tridesetak ih je primilo diplome o završetku dvogodišnjeg tečaja koji se održava na Učiteljskoj akademiji, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i u organizaciji Udruge gluhoslijepoh osoba "Dodir". Tečaj znakovnog jezika počeo je prije 13 godina, a svake se godine upisuje oko 200 do 300 polaznika u Splitu, Osijeku i Zagrebu, podsjetila je predsjednica Udruge Sanja Tarczay. U tom smo razdoblju imali više od 2600 polaznika koji su se educirali te postali kompetentni za rad u vrtićima, školama, centrima za socijalni rad i drugim ustanovama, dodala je. Tarczay je istaknula i veliku potrebu za tom vrstom prevodilaštva koja pomaže da gluholijepa djeca i odrasle osobe ne ostanu u izlolaciji. Zahvalila je Ministarstvu znanosti na pomoći u provođenju programa, dodajući kako s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi imaju problema jer je ono "više gluho nego svi mi zajedno".
ZAGREB - "Špijun koga smo voljeli" naziv je sinoć predstavljene autobiografije Stevana Dedijera (1911. - 2004.), fizičara, novinara, diplomata, člana Švedske akademije znanosti, poliglota i utemeljitelja koncepta poslovnog obavještavanja (business intelligence), jednog od sudionika najvažnijih događaja 20. stoljeća. Knjiga daje kroniku vremena u kojemu je Stevan Dedijer živio, kazala je Koraljka Penavin, urednica knjige koju je s engleskog prevela i izdala kuća VBZ. Ove se godine navršava 100 godine od rođenja jedinstvenog čovjeka, kozmopolita, građanina svijeta koji je spojio istok i zapad, sjever i jug, čovjeka koji je rado podijelio znanja te rano shvatio moć medija, kazala je urednica. Recenzent i autor predgovora Tvrtko Jakovina rekao je kako je Stevana Dedijera odredila njegova obitelj, ekscentrična, ambicizna i tolerantna, te da su upravo opisi obitelji i djetinjstva najšarmantniji u knjizi. Po njegovim je riječima, on bio čovjek koji je vidio probleme, a 90-tih godina je imao važnu ulogu u hrvatsko-srpskim odnosima. Dedijer je jedan je od prvih i najglasnijih srpskih intelektualaca koji je svojim javnim istupima osudio agresiju Miloševićeva režima, dodao je.
ĐAKOVO - Četrnaesti "Dani braće Miladinov" održani su jučer u Đakovu, a organizator im je Makedonsko kulturno društvo «Braća Miladinovci» iz Osijeka. Tim događanjem makedonski narod i makedonska zajednica u Hrvatskoj zahvaljuje đakovačkom biskupu i meceni Josipu Jurju Strossmayeru koji je 1861. braći Miladinov pomogao tiskanje prvog Zbornika na makedonskom jeziku te makedonskom narodu pomogao u ostvarenju prava na svoj jezik. Ove godine navršila se 150. obljetnica tiskanja Zbornika, a u njezinu su znaku i ovogodišnji "Dani braće Miladinov". Makedonsko izaslanstvo u kripti katedrale položilo je vijenac na Strossmayerov grob, a potom su u Spomen-muzeju "J. J. Strossmayera" predstavljeni ovogodišnji dobitnici nagrada sa Struških večeri poezije: doc. dr. Vladimir Martinovski iz Skopja, dobitnik nagrade "Braća Miladinovci" za knjigu «Kvarteti: Za čitanje, gledanje, pjevanje i slušanje» i Elizabeta Petrovska iz Zagreba, dobitnica nagrade «Stojan Hristov» za knjigu-prvijenac «Suze pune osmijeha». Dobitnici su govorili svoju poeziju, a o njima je govorila mr. Julijana Mladenovska-Tešija iz Osijeka. Osim u Đakovu 14. Dani braće Miladinov održavaju se u Zagrebu i Osijeku.
ZAGREB - U sudaru motocikla i osobnog automobila sinoć u 19 sati u Zagrebu, na raskrižju Horvatove ulice i Avenije Većeslava Holjevca, smrtno je stradao vozač motocikla, izvijestila je Policijska uprava zagrebačka. Policija navodi kako je vozač motocikla preminuo na mjestu nesreće. Okolnosti i uzroci prometne nesreće utvrdit će se očevidom.