ZAGREB - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor izjavila je u Zagrebu kako je predsjedniku Republike Ivi Josipoviću danas poslala pismo s prijedlogom da se na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) ispitaju sve indicije o ulasku sumnjivog kapitala u vlasništvo nekih medija te je najavila kako će inzistirati na konkretnim zaključcima. Premijerka Kosor je naglasila da je takvu inicijativu već iznijela na zadnjoj sjednici VNS-a te kako je danas predsjedniku Josipoviću poslala pismo, budući da oni zajedno sazivaju sjednice VNS-a. "Mislim da je to osobito važno jer mi u ovom velikom i važnom procesu koji zovemo 'čišćenje vlastite kuće', ne možemo taj posao borbe protiv kriminala i borbe protiv korupcije obaviti do kraja uspješno ako nismo potpuno na čistu tko, odnosno čiji je kapital u pojedinim medijima i ima li istine u nekim indicijama oko toga da je u neke medije, odnosno vlasništvo, ušao vrlo sumnjivi kapital", rekla je Kosor. "Predložili smo također da se na tu sjednicu pozovu predstavnici svih onih institucija koji imaju određene informacije, da otvorimo široku raspravu o tome i donesemo vrlo konkretne i precizne zaključke", dodala je. Premijerka nije spomenula pojedinačno ni jedan medij, no kazala je kako ima različitih indicija o tome, i da ono što je vrlo zabrinjavajuće, ima nekih indicija o kapitalu iz krim miljea. "Pozvat ćemo, i to je također moj prijedlog, da nadležne službe iznesu sve relevenatne podatke koje su prikupili ako ih imaju, da otvorimo raspravu i da je ako treba produžimo; ali svakako inzistirat ću na konkretnim zaključcima o tome što institucije trebaju učiniti", rekla je premijerka Kosor.
BRUXELLES - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u utorak u Bruxellesu da će se suglasiti sa sazivanjem sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) o netransparetnom kapitalu i organiziranom kriminalu u medijima, ako i kada ta inicijativa do njega dođe, a tražit će i da se ta sjednica dobro pripremi. "Moram priznati da takvu inicijativu još nisam dobio. Ako i kada ta inicijativa dođe, rado ću se suglasiti s održavanjem takve sjednice i inzistirat ću, kao i ovom zadnjem slučaju, na tome da se to dobro pripreme one službe koje su zadužene za istrage, dakle policija, SOA i ako treba državno odvjetništvo", rekao je Josipović odgovorajući na pitanje novinara slaže li se s inicijativom premijerke Jadranke Kosor da se sazove sjednica VNS-a o spomenutoj temi. "Ako se sjećate, ja sam još od kampanje upozoravao da postoje neki mediji, a to su i neke istrage pokazale, gdje su se vlasnički udjeli stjecali torbama gotova novca, koji je isisan od tamo od kuda ne bi smio - iz javnih fondova, te da postoje neki trendovi stjecanja vlasništva, posebno u elektroničkim medijima, na netransparentan način, gdje se ne zna tko je zapravo stvarni vlasnik", rekao je Josipović. Predsjednik Josipović boravi u dvodnevnom posjetu Bruxellesu, gdje sudjeluje na summitu o zaštiti autorskih prava. Na početku posjeta, u utorak ujutro sastao se s glavnim tajnikom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom, a u srijedu će razgovarati s predsjednikom Europskoga vijeća Hermanom Van Rompuyem.
NOVI MAROF - U Hrvatskoj nema zaraze Escherichiom coli, a hrvatsko je povrće zdravo, istaknuo je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović komentirajući tijekom posjeta Novome Marofu epidemiju koju je uzrokovala ta bakterija od koje je dosad umrlo više od 20 ljudi, a više od 2000 ih je zaraženo. S pojavom epidemije u Njemačkoj, Hrvatska je digla stupanj pripravosti sanitarnih inspektora, rekao je ministar Milinović i dodao da su sve namirnice koje su dolazile iz Njemačke i Španjolske pregledavali i uzimali njihove uzorke. "Nema straha od zaraze jer dosad nije zabilježen nijedan pozitivan slučaj", istaknuo je. Dodao je kako, po posljednjim informacijama, "u Njemačkoj epidemija jenjava" te se nada da u Hrvatskoj neće biti slučajeva zaraze. "U Hrvatskoj nema Escherichie coli i naše je povrće zdravo. Kupujmo i jedimo hrvatsko", poručio je ministar Milinović.
ZAGREB - Unutarnjim nadzorom u Ravnateljstvu policije nisu utvrđene čvrste okolnosti kojima bi se mogle potvrditi optužbe bivšeg potpredsjednika vlade i prvooptuženoga u aferi s Podravkom Damira Polančeca na račun glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića, doznaje se danas od glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca. "Iz onog što je utvrdio odjel unutarnje kontrole MUP-a ne proizlaze čvrste okolnosti kojima bi se mogli potvrditi navodi o glavnom ravnatelju policije", izjavio je Hini Borovec, dodajući da su rezultati sedmodnevnog nadzora proslijeđeni Državnom odvjetništvu RH koje može donijeti odluku na temelju nalaza policije ili zatražiti provođenje dodatnih radnji. Kazao je da je tijekom unutarnjeg nadzora obavljeno više obavijesnih razgovora, među ostalim i s glavnim ravnateljem policije, da je pregledana različita dokumentacije te provjerena korespodencija i službene bilješke. Polančec je nedavno optužio Grbića, među ostalim, zbog navodnog nagovaranja na pisanje anonimnih prijava protiv oporbenih političara. Grbić je to odbacio.
ZAGREB - Saborski Odbor za pravosuđe jednoglasno je danas predložio Saboru da ponovno, četvrtu godinu zaredom, ne prihvati već primi na znanje izvješće pučkog pravobranitelja Jurice Malčića, ono za prošlu godinu. Predsjednica Odbora Ana Lovrin (HDZ) je paušalnim i neargumentiranim stavovima nazvala Malčićeve ocjene da se politička vlast nikada nije odrekla prekomjernog i diobi vlasti neprimjerenog utjecaja na pravosuđe, koje se, smatra pučki pravobranitelj, najočitije očitovalo kroz kadroviranje, odnosno imenovanje i napredovanje sudaca, predsjednika sudova i članova Državnog sudbenog vijeća. Naglasila je da je Odboru prihvatljiv analitički prikaz stanja ljudskih prava utemeljen na pritužbama građana, ali da ne može prihvatiti "niz paušalnih političkih ocjena koje ničim konkretno nisu potkrijepljene". "Ako bi to tako prihvatili, onda bi to značilo da se s tim slažemo", poručila je Lovrin. Nije prihvatila ni Malčićeve ocjene da su suci imenovani po političkim kriterijima podobnosti ili pripadnosti interesnim grupama, umjesto po kriterijima stručnosti, sposobnosti i neovisnosti, iako je riječ o manjem broju takvih slučajeva, uzrok padu kvalitete sudovanja, sudačke profesije i povjerenja u sudstvo uopće.
SLATINA - Predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb prozvao je danas u Slatini Vladu RH da nije u stanju suočiti se s komunizmom i osuditi komunističke zločine te je izjavio kako HSP podupire prijedlog Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) da se 23. kolovoza obilježava Dan sjećanja na žrtve komunizma i fašizma. To se, rekao je na konferenciji za novinare, "iščitava iz vladina prijedloga dopune Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj po kojem će se 23. kolovoza obilježavati Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima". "To je prvorazredni politički problem jer Hrvatska još jednom pokazuje da nije u stanju suočiti se s komunističkim naslijeđem i osuditi sve komunističke zločine te nema hrabrosti u zakon unijeti ono što je europska stečevina", ocijenio je Srb i dodao da je Europska unija komunističke zločine osudila još 2006. godine rezolucijom Vijeća Europe o osudi komunizma, a europski je parlament to učinio prije dvije godine rezolucijom o europskoj savjesti. Srb je istaknuo da HSP podupire prijedlog Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) da se 23. kolovoza obilježava Dan sjećanja na žrtve komunizma i fašizma.
ZAGREB - U Hrvatskom saboru, u protekla tri izborna ciklusa: 2000., 2003. i 2007. godine, udio žena bio je između 21 i 25 posto, a izbori pred nama prilika su da se taj postotak poveća i da se uspostavi uravnotežena zastupljenost oba spola u političkom odlučivanju, kazala je predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac-Radin u Europskom domu u Zagrebu gdje je danas počela kampanja za povećanje udjela žena u Hrvatskom saboru na parlamentarnim izborima 2011. Kampanju koja će potrajati do kraja godine predstavile su članice nekoliko nevladinih udruga, a financijski je podržava Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH. Štimac-Radin je naglasila kako im je želja u idućem sazivu Sabora probiti "stakleni strop" od 20 zastupnica pa su i svi programi ženskih nevladinih udruga usmjereni k tome cilju. Podsjetila je da su sličnu kampanju županijska povjerenstva Ureda i nevladine udruge provele 2009. uoči lokalnih izbora, kad je bilo vidljivo povećanje udjela žena u upravljanju i odlučivanju na lokalnoj razini, u županijskim skupštinama i općinskim vijećima - što je, dodaje, i iz EU ocijenjeno dobrim napretkom.
SLAVONSKI BROD - Brodsko-posavski župan Danijel Marušić proglasio je elementarnu nepogodu za područje općina Bebrina i Sibinj koje je sinoć pogodilo nevrijeme praćeno jakim vjetrom, kišom i mjestimično tučom veličine oraha. Elementarna nepogoda proglašena je i na području općina Gundinci, Gornji Bogičevci, Podcrkavlje i Bukovlje zbog šteta od nevremena tijekom svibnja i početkom lipnja. Prema prvim procjenama sinoćnje je nevrijeme najveće štete prouzročilo u brdskim selima općine Sibinj gdje je tuča uništila usjeve a znatne su štete i na gospodarskim objektima.
ZAGREB - Na sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova danas je bilo riječi o dorađenom prijedlogu Zakona o financiranju autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta koja vode organizacije civilnog društva, te je upozoreno kako je dosadašnji model financiranja autonomnih ženskih skloništa neodrživ i dovodi u pitanje njihov rad. Dosadašnji sustav financiranja autonomnih ženskih skloništa putem ugovora s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te gradovima i županijama nije, kako su kazale predstavnice tih skloništa, kvalitetno rješenje jer nigdje ne stoji da su oni obvezni sklapati ugovore sa skloništima. Na taj način autonomna ženska skloništa ovise o nečijoj dobroj volji, kazala je predstavnica autonomnih ženskih skloništa Neva Toelle. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik mišljenja je kako je donošenje Zakona o financiranju autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta obveza države jer, kako je ocijenila, dosadašnji ugovori o financiranju ne jamče razinu održivosti skloništa kakvu bi jamčio jedan takav zakon.
ZAGREB - Isplata mirovina za svibanj počet će u petak 10. lipnja, priopćeno je iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Prošloga mjeseca mirovinu je, prema podacima Zavoda, primilo nešto više od 1.2 milijuna umirovljenika, a prosječna mirovina bila je 2.159 kuna. Prosječna mirovina u travnju iznosila je 39,40 posto prosječne plaće za ožujak (5.480 kuna), a odnos broja umirovljenika i osiguranika bio je 1 prema 1,23. Za isplatu mirovina prošloga je mjeseca trebalo 2.9 milijardi kuna.