Kosor je podsjetio da su se reformom mirovinskog sustava od 1. siječnja 2002., kada je uvedeno obavezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, osiguranici koji su imali od 40 do 50 godina pretežito temeljem državne kampanje odlučili osigurati i u II. stupu kako bi im pri odlasku u mirovinu one bile više.
No, upozorio je, od 2008., kada je prije svega više od tisuću žena počelo odlaziti u prijevremenu starosnu mirovinu iz oba stupa, njihove mirovine su 25 posto niže od onih koji odlaze u mirovinu samo pod uvjetima iz I. stupa.
"Procjene su, a radio ih je i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, da ukoliko bi se nastavio sadašnji način uplaćivanja u II. mirovinski stup od pet posto i ako se ništa ne bi mijenjalo, da bi umirovljenici koji bi u idućih dvadesetak godina išli u mirovinu imali po uvjetima II. mirovinskog stupa niže mirovine od onih koji bi odlazili po uvjetima I. mirovinskog stupa", kazao je Kosor.
Stoga, kako bi spriječili "kažnjavanje" osiguranika iz II. stupa, prije svega onih starijih od 50 godina i onih koji će idućih godina ići u mirovinu, HSLS će tražiti od hrvatske vlade da se u razdoblju do godinu dana tim ljudima omogući pravo izbora po kojim će uvjetima ići u mirovinu - žele li ostati u II. stupu ili iz njega izaći, tj. ići u mirovinu po uvjetima iz I. stupa. Kosor ocjenjuje da bi uskoro 130 tisuća osiguranika u idućim godinama moglo ići u mirovinu.
"To smatramo pravednim i ne vidimo niti jedan razlog zašto bi jedna velika skupina građana bila obespravljena i zašto bi imali 25 posto nižu mirovinu", rekao je Kosor. Smatra da, kako bi se dugoročno povećale ukupne mirovine osiguranika II. stupa, treba povećati osnovnu mirovinu koju u I. stupu ostvaruju osiguranici II. stupa te u idućih pet do deset godina povećati stope doprinosa za II. stup s sadašnjih pet na deset posto.
Na novinarski upit kako komentira poziv krčkog biskupa Valtera Župana na reviziju zakona koji dopušta prekid trudnoće, Kosor je odgovorio da je stav HSLS-a liberalan i da žene trebaju imati pravo izbora. Istaknuo je kako je većina hrvatskih stranaka za postojeću zakonsku regulativu, i to ne samo lijeve i liberalne stranke kao što je HSLS, nego i neke konzervativne stranke. "Mislim da to u Hrvatskoj u ovom trenutku nije političko pitanje. Ali, normalno je da to Crkva predlaže, jer je to nešto što je 'glavni dio njihova programa'. Bilo bi čudno kada Crkva to ne bi zagovarala", rekao je Kosor.