Mladić će se prema rasporedu suđenja pojaviti u petak u sudnici u 10.00 sati.
Mladić je uhićen 26. svibnja nakon 16 godina bijega, a u utorak navečer izručen je i smješten u pritovorsku jedinicu u Sheveningenu. Izručenje je obavljeno brzo i tajnovito tako da ne postoji ni jedna televizijska snimka ili fotografija njegova dolaska u Haag, iako su stotine novinara i kamermana u utorak navečer čekale u Scheveningenu kako bi snimili njegov dolazak.
Protiv Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba prva haaška optužnica podignuta je 25. srpnja 1995. godine i od tada je više puta nadopunjavana. U 11 točaka optužnice Mladić se tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti, i kršenje zakona i običaja rata.
Tužiteljstvo Haaškog suda Mladiću stavlja na teret da je zajedno s Radovanom Karadžićem bio na čelu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio trajno ukljanjanje Bošnjaka i Hrvata s teritorija za koje su bosanski Srbi tvrdili da je njihov.
Protiv ratnog zločinca Ratka Mladića u Hrvatskoj je donesena jedna osuđujuća presuda, podignuta je jedna optužnica i dva zahtjeva za provođenjem istrage.
Županijski sud u Šibeniku proglasio ga je krivim i osudio na 20 godina zbog izdvanja naredbe za napad na selo Kijevo 1991., kojom prilikom je ispaljeno oko 1600 granata raznih kalibara među kojima i 16 kazetnih bombi slijedom čega je selo Kijevo potpuno porušeno.
Nadalje teretilo ga se da je kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa zatražio djelovanje borbenih zrakoplova i izdao naređenje jedinicama iz sastava korpusa, da se iz tenkovskog, topničkog i raketnog oružja napadnu područja općina Sinj, Vrlika, sela Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar te u vremenu od 16. do 23. rujna 1991. na području Šibenika naređivao podčinjenima borbena djelovanja po civilnim osobama i objektima, spomenicima kulture, industrijskim i drugim gospodarskim objektima, uslijed čega je stradalo više osoba i uništena je imovina većeg opsega.
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu od 13. prosinca 1995. stavlja mu se na teret da je od druge polovice rujna 1991. do 28. siječnja 1993. kao zamjenik zapovjednika 9. Kninskog korpusa isplanirao i organizirao rušenje brane i hidroelektrane Peruča s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata preko 50.000 stanovnika nizvodno od brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu.
broj osoba.
Županijsko državno odvjetništvo u Zadru je nakon podnesenog istražnog zahtjeva podnijelo 27. veljače 2005. Županijskom sudu u Zadru Zahtjev za provođenje istrage protiv Ratka Mladića i još dvije osobe. Ratka Mladića tereti se da je u prosincu 1991. godine zapovjedio napade na Zadar, a drugim da je od listopada 1991. do prosinca 1992. godine naložio napade na Donji Zemunik, Zadar, Posedarje, Slivnicu Donju i Gornju, Pridragu, Rupalj, Galovac, Kali na otoku Ugljanu.
Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu protiv Mladića je u siječnju 1996. podnijelo zahtjev za provođenje istrage zbog sumnje da je 26. rujna 1995. s područja Bosne i Hercegovine kao zapovjednik Vojske Republike Srpske izravno zapovjedio raketiranje Požege projektilom tipa "orkan" s kazetnim punjenjem pri čemu je ozlijeđeno više civila.