"U HNS-u smo svjesni da su ključni elementi socijalne politike pitanja zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. Zaposlenost je podloga rješenja", izjavio je novinarima predsjednik HNS-a Radimir Čačić uoči početka skupa, naglašavajući značaj socijalne politike u vrijeme gospodarske i društvene krize.
"U jednoj tranzicijskoj zemlji, u vremenu duboke gospodarske i društvene krize te teme se snažno pojačavaju, u zemlji u kojoj polovica stanovništva pamti i uspoređuje vrijeme socijalne sigurnosti s (današnjim) vremenom potpune nesigurnosti, vrijeme potpune zaposlenosti s vremenom u kojem svaki drugi radno aktivni stanovnik nema posao, vrijeme u kojem je kriminal bio rubna, pojedinačna kategorija, s vremenom u kojem mafija ima državu", poručio je.
Čačić je naglasio da je socijalna politika u EU zacrtana na kvalitetnoj podlozi, ali da Hrvatska ima i svoje brojne specifičnosti, poput one da u hrvatskom stanovništvu čak 13 posto populacije iznad 64 godine, ili 86 tisuća ljudi, nema nikakvih primanja.
Upitan koje bi mjere HNS uveo, odgovorio je da bi svakako utvrdio OIB kao kategoriju po kojoj će se utvrđivati imovinsko stanje korisnika socijalnih mjera, a kako bi se proračunski novac "izravnim targetiranjem" izdvajao za one kojima je stvarno potreban. "Sada se više od pola tog novca gubi, uopće ne dolazi do ljudi kojima stvarno treba i to je jedan od najvećih problema", upozorio je Čačić.
Kao jedan od nužnih poteza naveo je i utvrđivanje obveznog srednjeg školstva koje bi pretpostavljalo i besplatne udžbenike te prijevoz za učenike.
Nije imao komentar na novinarski upit misli li se povuči iz politike ako početak suđenja za prometnu nesreću koju je uzrokovao u Mađarskoj, a u kojoj su poginule dvije osobe, počne na jesen, dakle vjerojatno u finišu predizborne kampanje.
I sveučilišni profesor Vladimir Puljiz, stručnjak za socijalnu politiku, na okruglom je stolu naglasio da je rad najbolja socijalna politika, te je u tom smislu kao veliku slabost socijalne politike naveo objedinjeni resor zdravstva i socijalne politike u jednom ministarstvu, ističući da je puno bolje rješenje kakvo je bilo ranije, a kakvo je i u EU, da se socijalna politika veže uz rad.
Kritizirao je socijalnu politiku države zbog, kako je rekao, izostanka promišljenog koncepta i strategije, zbog donošenja zakona i mjera bez analize i simulacije kakve će posljedice izazvati.
Kao ključni problem Puljiz je naveo pasivnu, a ne aktivnu distribuciju proračunskog novca za korisnike sustava socijalne skrbi, ocjenjujući da se socijalne mjere, poput dječjeg doplatka, donose uglavnom u vrijeme prije izbora, a ne kao dugoročna, utemeljena rješenja.
Potpredsjednik HNS-a Jozo Radoš nužnim smatra i decentralizaciju te deinstitucijalizaciju sustava socijalne skrbi, snažniju ulogu poduzetničkih inicijativa te primjenu javno-privatnog partnerstva u gradnju socijalnih ustanova, a trebalo bi, kaže, promisliti i o zasebnom ministarstvu socijalne skrbi.