Riječ je o 17. summitu, na kojemu će se raspravljati o tome na koji je način članstvo u euroatlanskim integracijama utjecalo na zemlje toga dijela Europe, kakve je pozitivne ali i negativne procese donijela sada već 20-ogodišnja transformacija tih društava te kakve bi implikacije tranzicijske promjene, praksa i iskustvo, mogle imati na izgradnju stabilnog i demokratskog političkog sustava u zemljama u neposrednom susjedstvu.
Razmatrat će se i mogućnosti i područja ostvarivanja bolje međusobne povezanosti i suradnje, kao i razvoja tržišnog gospodarstva u zemljama koje se istodobno suočavaju s izazovima razvoja demokratskog društva i rastućih socijalnih težnji stanovništva. Također će biti riječi o tome kako EU, uz načelo solidarnosti i potporu slabije razvijenim dijelovima Unije, može pomoći u liberalizaciji unutarnjeg tržišta te ostati otvorena prijemu novih članica.
Otvarajući skup poljski predsjednik Komorowski podsjetio je na povijest ovih prostora i težak put ka slobodi i demokraciji kroz totalitarizam i fašizam te da su mnoge zemlje dobile pravi osjećaj sigurnosti tek članstvom u EU i NATO-u. Stoga je proces daljnjeg proširenja EU, kako je istaknuo, vrlo važan za neke od zemalja ove regije koje su još na putu da to ostvare.
Komorowski je podsjetio i na riječi pape Ivana Pavla Drugog, upućene europskom parlamentu 1988., o Europi koja sa svojim različitim jezicima i kulturama predstavlja bogatstvo u svojoj različitosti. Dosadašnja iskustva tranzicijskih zemalja jesu promjene nabolje, ka demokraciji i boljem životu, i u tome bismo željeli iskazati osjećaj solidarnosti i pomoći i onim zemljama koje su još na tome putu, uključujući tu i arapski svijet, poručio je Komorowski.
O svim ovim pitanjima raspravljat će se tijekom današnje plenarne sjednice. Na radnoj večeri skupu će se pridružiti i američki predsjednik Barack Obama. Raspravljat će se o dvije teme - iskustvima demokratizacije zemalja srednje Europe te o revolucijama na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi i mogućnostima da SAD i Europa dadu zajedničku potporu uspješnoj demokratskoj tranziciji te regije.
Moderator prve teme bit će poljski predsjednik Bronislaw Komorowski, a druge američki predsjednik Obama.
Među sudionicima skupa su, uz hrvatskog predsjednika, i predsjednici Albanije, Austrije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Češke, Estonije, Italije, Kosova, Litve, Latvije, Mađarske, Makedonije, Moldove, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Poljske i Ukrajine, a dolazak na skup otkazali su rumunjski predsjednik Traian Bascescu i srbijanski predsjednik Boris Tadić, zbog sudjelovanja predsjednice Kosova, čiju neovisnost ne priznaju.
Predsjednik Josipović govorit će, kako se očekuje, tijekom današnje plenarne sjednice rano poslijepodne. Kako je najavljeno, on će se tijekom današnjeg dana sastati i s poljskim predsjednikom Komorowskim te kosovskom predsjednicom Jahjaga, a na marginama skupa mogući su i drugi bilateralni susreti.