Riječ je o izložbi koja Kerdića predstavlja kao vrhunskog majstora oblikovanja sitne plastike čija se djela, medalje i skulpture, čuvaju u fundusu Moderne galerije. Na izložbi je predstavljeno 265 od 630 medalja koliko ih ima u fundusu, istaknula je autorica izložbe Tatijana Gareljić, viša kustosica Moderne galerije.
Kvantitetom i kvalitetom te kronološkim rasponom od 1905. do 1951. ona najbolje prezentiraju raznovrsnu i respektabilnu djelatnost jednog od najvećih hrvatskih medaljera u prvoj polovici 20. stoljeća. Njegove spomenice su istodobno ljetopis dinamičnog društvenog života grada Zagreba toga vremena, naglasila je autorica izložbe.
U Zbirci skulptura je sedam kiparovih skulptura, nastalih od 1912. do 1933. uz najranije radove, remek-djelo Poljubac i dječji portret kćeri Vidice, minuciozno i ljupko izveden u mramoru, tu su i prvenstveno brončane ženske figure salonskih dimenzija, tipične za umjetnikov skulptorski opus, rekla je Gareljić.
Autor postava i vizualnog ideniteta izložbe je arhitekt Mario Beusan.
Ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter-Plančić je istaknula kako je riječ o medaljama, plaketama i skulpturama koje redom odlikuju male dimenzije, ali i vrhunska umjetnička kvaliteta na kojoj se vidi širina tematskog i stilskog raspona Kerdićeva opusa.
Medaljer i kipar Ivo Kerdić rođen je 1881. u Davoru u Slavoniji. Završava Kraljevsku zemaljsku obrtnu školu-odjel bravarstva u Zagrebu 1899.
Kratko boravi u Parizu gdje radi u ljevaonici umjetnina Maison Moderne. Od 1902. živi u Beču gdje radi u više tvorničkih i umjetničkih radionica. Godine 1910. u Beču završava graversko- medaljersku školu pri Akademiji likovnih umjetnosti kod profesora Rudolfa Marschalla.
Na poziv Roberta Frangeša Mihanovića 1913. vraća se u Zagreb kao stručni učitelj i voditelj ljevaonice Kraljevske zemaljske obrtne škole (Akademija likovnih umjetnosti) a potom od 1927. postaje profesor Akademije do umirovljenja 1947. Umro je u Zagrebu 1953.
Ivo Kerdić samostalno je izlagao u Zagrebu 1919. i Londonu 1936. Retrospektivne izložbe priređene su mu u Zagrebu u Modernoj galeriji 1958. i Gliptoteci HAZU 1993.
Izložbu je u ime ministra kulture Jasena Mesića, otvorio državni tajnik u Ministarstvu Zoran Šikić.
Kerdićeva izložba ostaje otvorena do 26. lipnja.