Predloženi zakon obuhvaća tri osnovna postupanja - preuzimanje u javni dug obveza koje mogu nastati slijedom programa restrukturiranja i temeljem državnih jamstava, tretman poreznog duga nakon završetka privatizacije te imovinsko-prave odnose.
Zakon predviđa da se, u svrhu provedbe postupka restrukturiranja brodogradilišta, kreditne obveze osigurane državnim jamstvima prenose u javni dug Republike Hrvatske, u visini utvrđenoj programom restrukturiranja svakog brodogradilišta.
Prema trenutnom stanju potencijalni iznos koji bi tako (činidbena i avansna jamstva) mogao biti prenijet u javni dug, iznosi 11,3 milijarde kuna.
Točan iznos ovisi o programima restrukturiranja, statusu avansnih jamstava te dovršetku privatizacije. Konačno definiranje svih obveza uslijedit će činom završetka privatizacije i potpisivanje ugovora o prijenosu dionica s budućim vlasnikom.
U raspravi je istaknuto da se brodogradnja mora sačuvati, a Ivan Šuker, govoreći u ime Kluba HDZ-a, istaknuo je kako nema alternative i da je taj iznos daleko najveći, nakon onog za povrat duga umirovljenicima, koji treba platiti iz proračuna, napominjući kako 80 posto ukupnih jamstava otpada na brodogradilišta.
Silvano Hrelja (klub HNS-HSU) najavio je da će kod glasovanja o tom zakonskom prijedlogu biti suzdržan ne sumnjajući u dobre namjere predlagatelja, ali da nije dovoljno obrazloženo kako su dugovi nastali. Napomenuo je da je u hrvatsku brodogradnju 'upumpano' 50 milijardi kuna. Gašenjem brodogradilišta ugasila bi se i hrvatska brodogradilišna tradicija, upozorio je Hrelja pozvavši na očuvanje nacionalnih interesa te da se u privatizaciju brodogradilišta ne ide samo radi privatizacije.
U pojedinačnoj raspravi Daniel Srb (HSP) je rekao kako nije rješenje samo preuzimanje financijskih obaveza brodogradilišta, jer se pokazalo da brodogradilišta, nakon toga, kroz četiri godine dođu u još težu situaciju.
U vezi s izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja u ime predlagatelja državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Rugjer Friganović pojasnio je da će se ulaganja poticati bespovratnim potporama za otvaranje novih radnih mjesta. Napomenuo je da će nositelj poticajnih mjera u buduće moći biti i fizičke osobe - obrtnici koji su u sustavu plaćanja poreza na dobit, smanjenjem minimalnih uvjeta i drugim mjerama.
Zlatko Koračević (klub HNS-HSU) ocijenio je kako samo smanjenje doprinosa neće biti odlučujuće da neki poduzetnik krene u poduzetnički pothvat nego je potreban niz međusobno usklađenih mjera te harmoničnost monetarne i fiskalne politike.
Franjo Lucić (klub HDZ-a) kazao je da treba vidjeti koje gospodarske grane, potpomognute poticajima, mogu dati najbolje rezultate te među šest poticajnih mjerama kao najstimulativniju izdvojio smanjenje poreza na dobit od 50 do 100 posto.
Zastupnici su raspravili i Konačan prijedlog zakona o prosvjetnoj inspekciji, konačan prijedlog izmjena i dopuna zakona o zaštiti i očuvanje kulturne baštine.
Sjednica Hrvatskog sabora nastavlja se sutra.