Njima se ispunjavaju mjerila za poglavlje 23 te uređuju dodatna pitanja vezana za stambeno zbrinjavanje u kućama i stanovima kojima raspolaže Republika Hrvatska na području posebne državne skrbi i u skladu s osiguranim sredstvima u Državnom proračunu.
Budući da u područjima posebne državne skrbi još uvijek ima velik broj zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem, a prema rješenjima stambeno je zbrinuto 35 tisuća podnositelja zahtjeva, nadležno Ministarstvo formirat će temeljem tog zakona liste prvenstva. Omogućava se trajno stambeno zbrinjavanje na tim područjima kroz darovanje, te povoljnu prodaju kuća i stanova, a prvi puta se to omogućava bivšim korisnicima privatne imovine. Hrvatskim braniteljima koji su otkupili obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi prije 2005. godine omogućava se ostvarivanje prava na povrat kupoprodajne cijene, izvijestio je u ime predlagatelja državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Stanko Janić.
Propisuje se pravo na povrat kupoprodajne cijene onim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su vlastitim sredstvima ili kreditom otkupili obiteljsku kuću u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi, braniteljima i članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata uz uvjet da nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako ga nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine i uz uvjet da prebivaju u kupljenoj kući. Radi se o 169 branitelja. Za njihovu isplatu potrebno je osigurati oko 24 milijuna kuna.
Izmjenama i dopunama omogućit će se trajno stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi te doprinijeti njihovom demografskom i gospodarskom napretku, rekao je Janić.
U raspravi prijedlog je podržao Branko Kutija (Klub HDZ-a) rekavši kako će izmjene dati još bolje rezultate od postignutih u povratku stanovništva na ratom poharana područja, pri čemu su najbolji rezultati postignuti, kazao je, upravo u njihovom stambenom zbrinjavanju.
Zlatko Koračević (Klub HNS-HSU) podržavši prijedlog istaknuo je da se njime ispravlja nepravda prema onima koji su imali ulaganja na područja od posebne državne skrbi prije 2005. i ispravlja uočene nepravilnosti te se poboljšava transparentnost kroz uvođenje liste prvenstva za dodjelu.
Mile Horvat (SDSS) rekao je da se prijedlogom stimulira ravnomjerniji razvoj zemlje, demografska obnova i povratak iseljenog stanovništva.
Saborski zastupnici prethodno su raspravili konačan prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi koji su oporbeni kritizirali, a vladajući hvalili.
Romana Jerković (SDP) ustvrdila je da sustav socijalne skrbi u rasulu i puca po šavovima i, po njenom mišljenju, bolje da ga i nema. Potreban nam je potpuno novi moderan i fleksibilan sustav, istaknula je Jerković. Zakon s obzirom na vrijeme i novac koji ste imali na raspolaganju, obećanja koja ste dali i očekivanja, nepopravljiv je dokument, poručila je Jerković, dodavši da je nemoguće podržati tako nejasan, nedorečen i nekonzistentan dokument.
Boris Kunst (HDZ) pohvalio je predlagatelje jer je u konačan prijedlog ugradio niz prijedloga, istaknuvši kako se ne ukida niti smanjuje pravo iz domene socijalne skrbi. Napomenuo je da se godišnje iz proračuna izdvaja 9 milijardi kuna (3,7 posto BDP-a) te ustvrdio da vlada čini sve da raspodjela bude pravedna, rekavši među ostalim, kako će se provjeravati imovinsko stanje (imovinski cenzus) što će pridonijeti većoj socijalnoj pravednosti.