Podsjetivši da je u sastavu njezine ustanove pet muzeja: Kulturno-povijesni, Pomorski, Arheološki, Etnografski i Muzej suvremene povijesti, u kojima su zaposlena ukupno 72 djelatnika, od kojih 23 stručne osobe i tri kustosa pripravnika, istaknula je da je u poslovanju te ustanove visok udjel vlastitih prihoda koji je u 2009. iznosio 82,84 posto, a u 2010. čak 84 posto.
Prihodi doznačeni Dubrovačkim muzejima iz gradskog proračuna u 2009. tvorili su 17, a u 2010. 14 posto u ukupnim prihodima, odnosno tek 27 posto u 2009. i 22 posto u 2010. sredstava potrebnih za isplatu plaća.
Ravnateljica je također podsjetila kako su obnovljeni zidovi i svodovi predvorja Kneževa dvora, u njemu nadograđen protuprovalni alarmni sustav te nabavljen i ugrađen videonazdorni sustav, obnovljena sjeverna strana krovišta Žitnice Rupe, uređena muzejska prodavaonica, uređeni uredski prostori arheološkog i financijskog odjela, poboljšani uvjeti rada u muzejima unaprije it.d.
U protekle dvije godine unatoč svim opterećenjima unaprijeđena je stručna djelatnost te ostvareno 40 izložaba, a Dubrovački muzeji najbogatiji su u Hrvatskoj koji su u prošloj godini utržili čak 25 posto ukupnih vlastitih prihoda svih muzeja u Hrvatskoj.
Prošli je tjedan dubrovački gradonačlenik Andro Vlahušić izjavio kako kulturne ustanove trebaju poticati kvalitetne programe te povećati prihode od objekata kojima se koriste.
Među ostalim, kazao je kako grad za kulturu iz proračuna izdvaja 50 milijuna kuna, od toga 45 milijuna za održavanje "hladnog pogona", a samo pet milijuna za programe i produkciju.
Naveo je primjer Dubrovačkih muzeja, Umjetničke galerije, Prirodoslovnog muzeja te Muzeja "Marina Držića" koji potroše 22 milijuna kuna na godinu, a zarade 11 milijuna kuna bez ikakvih dopunskih programa, odnosno samo prodajući ulaznice.