Udio žena najmanji je bio u dobnoj skupini od rođenja do četvrte godine života - 48,6 posto. Taj postotak postupno raste prema starijoj dobi, pa je među starijima od 85 godina skoro 75 posto žena.
Broj stanovnika porastao je za više od milijun u odnosu na 1900. godinu, kada je bilo oko 3,1 milijuna stanovnika, a procjenjuje se da će se za četrdeset godina, prema varijanti srednjeg fertiliteta sa srednjom migracijom, sadašnji broj stanovnika smanjiti na oko 3,7 milijuna.
Koeficijent starosti, odnosno postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, rastao je od 10,3 u 1953. godini do 22,8 posto u 2009., dok se indeks starenja, postotni udio osoba starih 60 i više u odnosu na stanovništvo mlađe od 20 godina, povećao s 27,9 na 107,6.
Uz starost stanovništva, proteklih šezdesetak godina produženo je očekivano trajanje života pri rođenju - sa 63,2 za žene i 59,1 za muškarce u 1953. do 79,6 za žene i 72,9 za muškarce u 2009.
U 2009. rodilo se 44.577 djece, što je preko dvostruko manje nego 1950. Umrlo je oko 52 tisuće ljudi (1950. je umrlo oko 47 tisuća) te je zabilježen negativni prirodni prirast (-7837). I devet godina ranije prirodni prirast je bio negativan, dok je 1990. bio pozitivan, 2117, a 1950. čak 48.094.
Prosječna starost majke pri porodu bio je u 2009. oko 29 godina za porod općenito te oko 27,4 godine za prvi porod. Šezdesetih i sedamdesetih žene su rađale prvi put s oko 23 godine.
Sve se kasnije sklapaju i prvi brakovi - muškarci su se u 2009. prvi put ženili u prosjeku s 29,8 godina, a žene udavale s 27,1 godinom. Prije tridesetak godina ljudi su stupali u prvi brak u prosjeku s 22 godine (žene) i 25 (muškarci).
Tijekom 2009. bilo je 22.382 sklopljena braka, a više od pet tisuća razvedenih, od kojih je njih oko tri tisuće imalo uzdržavanu djecu. Ukupno je u razvedenim brakovima bilo 4609 uzdržavane djece, a u većini slučajeva djeca su nakon razvoda dodijeljena majci (82,3 posto).
U Hrvatsku se 2009. doselilo oko 8,5 tisuća ljudi (trostruko manje nego 2000.), a iz nje je odselilo njih oko 9,9 tisuća. Broj iseljenika bio je veći za oko dvije tisuće u odnosu na prethodne tri godine, ali manji nego 2002. kada ih je bilo oko 11,7 tisuća.
Prema popisu iz 2001. najčešća ženska imena bila su Marija (tako se zvalo 158.595 žena) te Ana, Ivana, Katarina i Dragica, a među muškim imenima najzastupljenije je bilo ime Ivan (147.568) te Josip, Stjepan, Marko i Tomislav.